Stara receptura za slavonske kobasice

Zahladnjenje pogoduje svinjokolji i sušenju suhomesnatih proizvoda. U Osijeku se osobito trude da očuvaju stare recepte za autohtone slavonske kobasice. Tako se u Udruzi "Donjogradski kobasičari" pripremaju za najstariju kobasijadu u Hrvatskoj na kojoj okupljaju male proizvođače, OPG-ove i amatere s istoka Hrvatske.

Otkako su se temperature snizile u Braniteljskoj zadruzi "Jakov" proizvodnja ne staje. Nakon klaoničke obrade u registriranim klaonicama kane primijeniti tradicijska znanja u obradi i pripremi suhomesnatih proizvoda.

- Za dobru kobasicu najbitnija je vrlo kvalitetna dobra svinja, dobra paprika i mi to radimo po starim recepturama. Pravljenje dimljenje na 2-3 dobra dima znači grab ili bukva, onda vjetrenje i to stavljamo u komoru, govori Jakov Čović, Braniteljska zadruga "Jakov", Osijek.

Do kobasijade koja se održava sredinom veljače treba sve biti spremno. Očuvanju ovoga autohtonog proizvoda pridonose udruge i natjecanja.

- Znači, rezultati su se sveli na to da smo kroz udrugu, udruživanje, izmjenu iskustava svih naših članova prijatelja i poznanika, došli do ujednačene kvalitete. Dobili smo jednu kvalitetu koja je prepoznata, naglašava Damir Lukač, Udruga "Donjogradski kobasičari", Osijek.

Kako bi bila prepoznata i izvan granica Hrvatske, već se godinama radi na brendiranju ove delicije.

- Hrvatska kao mala zemlja može biti ponosna jer smo u ovom trenutku već na razini EU, oznakama zemljopisnog podrijetla i izvornosti zaštitili 24 tradicionalna proizvoda. Od toga je 8 mesnih, a među njima su i naš slavonski kulen, baranjski kulen, a što se tiče slavonske kobasice, ona je trenutno u proceduri na razini Europske komisije, rekao je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za turizam i poljoprivredu.

Slavonski gastronomski proizvodi postali su nezaobilazni dio turističke ponude, a kako bi bili još konkurentni na inozemnom tržištu, treba povećati proizvodnju i uvesti inovativnu tehnologiju. S milijun tovljenika ne pokrivamo ni trećinu naših potreba.