18. siječnja 1271. - Umrla sveta Margareta Ugarska

Uz hrvatsku povijest vezuje se i sveta Margareta Ugarska, kraljevna i dominikanska redovnica.

Rođena je na Klisu u Dalmaciji kao deveto dijete ugarsko-hrvatskog kralja Béle IV. i kraljice Marije Laskaris, koji su se u Hrvatsku sklonili pred mongolskom najezdom. Nakon povlačenja Mongola 1242., kralj se vratio u Ugarsku, a usput je povlasticu slobodnoga kraljevskoga grada dodijelio Samoboru, Križevcima i Jastrebarskom te zagrebačkom Gradecu. Sačuvana je znamenita Zlatna bula kojom je Gradec uzdignut na čast slobodnoga kraljevskoga grada i oslobođen od samovolje velikaša.

Margareta se zarana odlučila posvetiti redovničkom životu, pa je prihvatila pravila reda koji je upravo u 13. stoljeću u Italiji utemeljio sveti Dominik. Margareta je živjela u samostanu na otoku nasred Dunava, između Budima i Pešte, koji je po njoj dobio ime Margit-sziget, Margaretin otok. Kralj Bela IV. navodno je pokušao udati Margaretu. No, ona to nije pristala, nego je ostala katoličkom redovnicom do kraja života. Prema legendama, Margareta se potpuno  posvetila asketskom životu i služenju. Navodno je radila i najteže poslove, što je bio dokaz njezine poniznosti. U samostanu na Dunavu živjela je sve do smrti. Preminula je 18. siječnja 1271. u 28. godini. Vjernici su je odmah počeli  štovati kao sveticu, a prikupljeno je mnogo izvještaja o čudima koja su se dogodila po njezinom zagovoru. Blaženom ju je proglasio papa Pio VI., a svetom 1943. papa Pio XII.

Na slikama se sveta Margareta obično prikazuje u dominikanskom habitu, s bijelim ljiljanom i knjigom u ruci. Poznati most u Budimpešti – Margit híd, Margaretin most – dobio je ime upravo po ovoj poniznoj svetici.