21. siječnja 1506. - Osnovana papinska švicarska garda

Papinska švicarska garda jedna je od najmanjih i najživopisnijih vojski na svijetu.

Njezina je primarna zadaća sigurnost Apostolske palače, ulaza u Vatikanski Grad, i samoga pape. Švicarski vojnici još su od ranog srednjeg vijeka slovili kao dobri najamnici. Iako su Švicarci kao vojnici služili pape još od početka 16. stoljeća, do njihova ustroja kao vojske podložne izravno papi došlo je tek za pape Julija II.

Na temelju ugovora s kantonima Züricha i Luzerna, on je zatražio da mu pošalju 200 vojnika. Prvi kontingent od 150 vojnika na čelu sa zapovjednikom kapetanom Kasparom von Silenenom stigao je u Rim 21. siječnja 1506., a sljedećega dana na Trgu svetog Petra blagoslovio ih je papa, čime su ušli u njegovu službu. Svoj najsvjetliji, ali i najtragičniji trenutak garda je doživjela 1527., kada su plaćeničke čete cara Karla V. zauzele i opljačkale Rim.

Braneći uzmak pape Klementa VII. u Anđeosku tvrđavu, od 189 švicarskih gardista poginulo ih je 147, zajedno sa zapovjednikom Kasparom Röistom. U spomen na svoje slavne prethodnike svake godine toga dana novaci garde polažu svečanu prisegu papi u dvorištu San Damasco.

Prisežu na jednom od četiri jezika – njemačkom, talijanskom, francuskom ili ladinu – ovisno o tome iz kojeg švicarskog kantona potječu. Današnja papinska švicarska garda ima 100 gardista. Sastoji se od četiri časnika, kapelana, 23 dočasnika, 70 helebardista i dva bubnjara. Za služenje u gardi svaki kandidat mora biti katolik, neoženjen, imati švicarsko državljanstvo te završiti vojnu školu u Švicarskoj. Kandidat mora biti star između 19 i 30 godina, visok najmanje 174 cm. Služba im traje dvije godine, a mogu je produljiti na najviše 25. Žene ne mogu služiti u gardi. Zanimljivo je da je papinska garda jedina postrojba na svijetu čija se zastava mijenja, s obzirom na to da su joj sastavni dijelovi grbovi i trenutačnog pape i njihova zapovjednika.