21. siječnja 1664. - Zimska vojna Nikole Zrinskog

Sredinom 17. stoljeća stanje ni rata ni mira između carske Austrije i Osmanskoga carstva jedva da je bilo dalje održivo, pogotovo kad je hrvatski ban Nikola Zrinski nasuprot Kaniže podignuo utvrdu Novi Zrin.

Rat je izbio 1663. a Turci su osvojili Ujvar dok je pokušaj napada na Novi Zrin odbijen. Iako su se Turci na jesen povukli u zimovnike, Nikola Zrinski je dobro znao da će idućega proljeća još žešće napasti. Stoga je odlučio, posve suprotno dotad ustaljenim pravilima ratovanja, na iznenadan i dubok prodor usred zime sve do Osijeka želeći uništiti glasoviti Sulejmanov most i usporiti protunapad Turaka.

S oko tri tisuće iskusnih konjanika Zrinski je 21. siječnja 1664. krenuo u zimsku vojnu i u iznenadnom prodoru zauzeo Baboču. Dok je glavnina vojske držala Siget, Pečuh i Šikloš pod opsadom, Zrinski je s najboljim odredima napao tursku palanku Dardu koja je branila prilaz Sulejmanovu mostu. Iznenađeni Turci panično su pobjegli preko mosta u Osijek. U silovitom gonjenju hrvatski su odredi stigli do samoga Osijeka i zapalili njegovo predgrađe, te i sam Sulejmanov most.

Vijest o smjelom pothvatu Nikole Zrinskog munjevito se proširila Europom. U znak priznanja španjolski kralj Filip IV. odlikovao je hrvatskoga bana redom viteza zlatnog runa, a francuski kralj imenovao ga je pairom i darovao mu 10 tisuća talira.

Ipak, odvažno djelo Zrinskog nije onemogućilo Turke da sljedeće godine zauzmu Novi Zrin, a sam ban u naponu je životne snage uskoro stradao u lovu na vepra.