30. siječnja 1595. - Praizvedba Romea i Julije

Prema nekim izvorima, 30. siječnja 1595. praizvedena je „Sasvim izvanredna i žaljenja vrijedna tragedija Romea i Julije“ Williama Shakespearea.

Ljubavna priča u vrtlogu neprijateljstva dviju aristokratskih veronskih obitelji mamac je za mnoge ljude iz svijeta kazališta i filma i vjerojatno najpoznatija autorova tragedija. Iako postoji cijela vojska proučavatelja Shakespearea, o njegovu životu i danas se zna vrlo malo. Svaka Shakespeareova biografija sadržava pet posto činjenica i devedeset i pet posto nagađanja, rekao je jedan proučavatelj. Osim oskudnih biografskih podataka (da je rođen u Stanfordu, rano se oženio, otišao u London gdje je postao glumac, pisac i suvlasnik kazališta, vratio se u rodni kraj, napisao oporuku i umro) do danas ne znamo puno ni o tome kako su nastala njegova djela.

Zna se da u njegovu kazališnom životu postoji dvogodišnja rupa nakon koje se pojavio s  tzv. talijanskim komadima, među kojima je i tragedija Romeo i Julija. Da je natucao francuski, a dosta dobro vladao talijanskim, što znači da ga je možda znao jer je bio u Italiji, a možda mu je netko pomagao. Znamo i da je često bio na sudu, kao svjedok, koji se doduše sjećao malo toga.

Upotrebljavao je moderan jezik, čedan, kreirao mnoge nove riječi, nije poštovao jedinstvo mjesta, vremena i radnje, a u skladu s vremenom, krao je ideje, i od trivijalnih priča stvarao velika djela. Tako je bilo i s Romeom i Julijom. Oni, kao i ostali njegovi likovi, nisu tipski, nego individualistički izgrađeni. To dramatičari prije njega nisu radili. Poslije smrti i sljedeća dva stoljeća Shakespearea su smatrali tvorcem bijednih stvari dostojnih cjepkanja i prekrajanja, a u djelima mu pronalazili pogreške i nelogičnosti.

Sam Goethe, inače veliki Shakespeareov poklonik, piše o nepodnošljivoj komici u Romeu i Juliji. Poslije gotovo dvjesto godina iz zaborava su ga izvukli njemački romantičari, a Englezi su se za njega počeli zanimati početkom 19. stoljeća i priskrbili mu mjesto koje svakako zaslužuje: prvaka svjetske književnosti. Slično kao i u slučaju najvećeg grčkog barda Homera, ne znamo sa sigurnošću kako je izgledao ni kako se zapravo zvao. Ono što znamo jest da se sigurno nije potpisivao imenom William Shakespeare.