1. veljače 2003. - Katastrofa Columbije

Jedan od najpouzdanijih svemirskih brodova Columbia krenuo je 16. siječnja 2003. iz američke baze Cape Canaveral u još jednu rutinsku misiju. Stručnjaci su odahnuli kad je Columbia uzletjela.

No nitko nije primijetio da se u 80-oj sekundi leta, pri brzini od 1,5 maha, sa spremnika odlomio komad pjenaste izolacije, koji je oštetio lijevo krilo. Posada je tako osuđena na sigurnu smrt. Šesnaest dana poslije, 1. veljače 2003. pri povratku iz orbite, oštećena toplinska zaštita nije izdržala i vruća se plazma probila u lijevo krilo svemirskog broda. Columbia se počela raspadati u letu.

Snimke su pokazale da su prvi dijelovi otpali iznad Kalifornije, a svemirski brod potpuno se raspao na visini od 62 kilometra iznad Teksasa. Tako je, nažalost, završila povijest slavne Columbije, koja s dvadeset osam letova i tristo provedenih dana u svemiru i danas drži rekord u boravku u Zemljinoj orbiti.

Nesreća tog raketoplana peta je u kojoj su smrtno stradali članovi posade svemirskih brodova. Dotadašnje američke nesreće pogodile su Apollo 1, 1967. na tlu, i Space Shuttle Challenger, 1986. netom nakon lansiranja. Obje sovjetske nesreće; Sojuza 1 1967. i Sojuza 2 1971., dogodile su se slično kao i Columbiji, pri povratku u atmosferu.

Zbog Columbijine katastrofe u NASI se počelo razmišljati o ukidanju programa space shuttle. To je i učinjeno u listopadu 2010. odlukom predsjednika Baracka Obame. Posljednji je u svemir poletio shuttle Atlantis u srpnju 2011. godine. Slučajno ili ne, vratio se na Zemlju 21. srpnja, točno na 42. obljetnicu povijesnog izlaska Neila Armstronga iz lunarnog modula Apolla 11 na površinu Mjeseca.