23. veljače 1443. - Rođen Matija Korvin

Poklem kralj Matijaš spi, na svetu pravice ni! Ta izreka je u sjećanju hrvatskog puka godinama čuvala uspomenu na legendarnog, dobrog kralja Matijaša, odnosno hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina koji je rođen 23. veljače 1443. u erdeljskom Kolozsváru u obitelji Hunyadi, čiji grb krasi crni gavran. Po njemu je nazvan Korvin.

Njegov otac, glasoviti Janoš Hunyady, bio je regent kralja Ladislava V. U kratkom vremenu, prvo pogiba Janoš, a potom iznenada umire i sedamnaestogodišnji kralj. Visoko plemstvo kao i susjedni vladari u mladom su Matiji Hunyadiju vidjeli najmanju opasnost za sebe. Imao je samo 14 godina i nije bio kraljevske krvi. Suprotno očekivanjima,  pokazao se vrlo spretnim i odlučnim vladarom.

Vremenom je centralizirao državu, slomio samovolju plemstva i nametnuo se susjednom njemačko- češkom susjedstvu. Osnova svega bila je porezna reforma kojom je nekoliko puta uvećao državne prihode koje je uložio u modernizaciju državnog aparata.

Korvin je povećao vojnu snagu zemlje i stvorio visokointelektualni dvor u Budimu. Prva osoba dvora bio je Ivan Vitez od Sredne Utemeljio je Bibliothecu Corvinianu, a iz Hrvatske, koja je bila najbliža žarištu renesanse - Italiji,  prenio je duh vremena.
Zbog  obrane od Turaka, koji su tada došli do same Hrvatske, osnovao je Srebreničku i Jajačku banovinu. No kako je 1490. u Beču iznenada umro, daljnje snaženje države, a time i obrambene moći, nije se nastavilo. Krupno plemstvo nezadovoljno njegovom dugogodišnjom politikom na vlast dovodi vladarsku kuću Jagelovića, koja je u nekoliko desetljeća doživjela slom pred Turcima.