Začudna dramska snaga Krležine ‘Maskerate’

Prva ovogodišnja premijera u varaždinskom HNK - ‘Maskerata’ Miroslava Krleže - u duhu je planova za ovu sezonu: izvođenja djela domaćih autora.

Na intimnoj podrumskoj sceni ‘Zvonimir Rogoz’ početkom veljače postavljeno je, naime, Krležino djelo napisano 1913. godine u sklopu mladenačkog ciklusa 'Legende'. Od svojeg pojavljivanja pa sve do danas zrači za mnoge i dalje dvojbenom, ali i neosporno, začudnom dramskom snagom.

Simboli u ljubavnom trokutu, maske u ‘karnevalskoj noći’, ‘kao u talijanskoj komediji gdje igraju lutke na žicama’ izmjenjuju se tri lica: Kolombina - žena kao sve, nervozni Don Quixot kojeg igra Marinko Prga te Pierrot.

- On je fantast, on je danguba, on je lirski pjesnik, on je idealist, on zapravo neće odustat od ljubavi nikad, a pogotovo ne za Kolumbinom, kaže Karlo Mrkša, koji je utjelovio Pierrota, a kazališna Kolombina, Hana Hegedušić dodaje: Radimo s didaskalijama, izlazimo iz uloge… Napravili smo - kao što teoretičari kažu - ekspresivnu pop igru, ističe Hegedušić.

Glumci su zajedno s redateljem prilagodili tekst vlastitoj igri i ritmu, intenzivnijem od onog prije više od stoljeća. ‘Maskeratu’ prati glas komada koji je teško postaviti na daske.

- To je Krležin tekst koji nije toliko poznat. Postavljen je na moderan i drugačiji način. Priča je stereotipna u smislu ljubavnog trokuta, ali ono što je ovdje zanimljivo je gledati poziciju izvođača koji ulazi i izlazi u likove i na neki način sam sebi određuje sudbinu unutar lika koji postavlja, pojašnjava redatelj Ivan Planinić.

Na tragu pirendelizma, s elemetnima teatra apsurda i commedie del'arte na sceni Rogoz uprizorena je suvremena izvedba Krležine ‘Maskerate’, koja na daske varaždinskog HNK-a ponovno stiže 24. veljače.