3. ožujka 1906. - Otkriven planetoid Croatia

Planetoidi su mali planeti u Sunčevu sustavu. Kada im astronomi odrede stazu, dobivaju svoj broj i ime.

Doktor August Kopf, suradnik zvjezdarnice Koenigschule Heidelberg fotografirajući nebo oko zviježđa Djevice, snimio je 3. ožujka 1906. trag nekog dotad nepoznatog planetoida. Utvrdio je da se radi o svemirskom tijelu nepravilna oblika, promjera od oko 30 kilometara, koji se kreće između Marsa i Jupitera po eliptičnoj stazi oko Sunca.

Na prijedlog profesora Maksa Wolfa, direktora zvjezdarnice, taj mali planet nazvan je Croatia, u čast početka djelovanja zvjezdarnice Hrvatskoga prirodoslovnog društva u Zagrebu. Obavijest o otkriću planetoida, službenoga naziva 589-Croatia, objavljena je prvi put u časopisu Astronomishe Nachrichten. Planetoidi nemaju atmosfere. Tvar im je u čvrstom stanju, a veći planetoidi obično su građeni od metalne jezgre i silikatnog plašta. Inače, većina planetoida (asteroida) nalazi se u asteroidnom pojasu između staza Marsa i Jupitera.

Neki planetoidi, poput recimo Apolona, Adonisa i Ikara, svojim relativno malenim stazama znatno odstupaju od asteroidnog pojasa. Jednu od najvećih staza ima planetoid Hidalgo. Posebnu skupinu čine Trojanci, čiji je položaj određen gravitacijskim poljem Jupitera.

Astronom Johann Palisa je iz pulske zvjezdarnice otkrio 28 planetoida. Neki od njih, primjerice 142-Polana, 143-Adria, 183-Istria, imenom su vezani uz Hrvatsku. Veliki uspjeh u otkrivanju novih planetoida postignut je sa zvjezdarnice u Višnjanu u Istri.