Život na litici

Na strmoj klisuri, na 157 metara nadmorske visine nastanjen je, još od prapovijesnog doba, liburnijski gradić Brseč. Zimi gotovo pust, a ljeti baš suprotno, unatoč tomu što ima samo jednu malu plažu, a Brsečani za osvježenje koriste i lučicu.

Malo mjesto, a bogato poviješću i kulturom, davno i poljoprivrednom - od broskva po kojima je Brseč i dobio ime, do nasada maslinika. A, entuzijasti polako brendiraju i Brsečki česan. Plavo-zeleno buđenje mjesta velikog potencijala.

U Brseču sada ima najviše radnika - jer do sezone treba završiti kanalizaciju, a u planu su i ostali infrastrukturni pothvati, od kojih i lukobran. Ali ono o čemu se najviše priče unazad nekoliko godina je izgradnja velikog kompleksa golf igrališta. Imovinsko-pravni poslovi privode se kraju, a strani investitori spremaju uložiti 55 milijuna eura.

Danas ovdje živi svega 85 stanovnika, a osam godina nisu imali novorođenih. Izgradnjom golf igrališta s popratnim naseljem, priča bi se okrenula suprotno depopulaciji, a turistička sezona možda i produžila za šest mjeseci.

- Nisu svi to prihvatili, ali mislim da i s druge strane vide nekakvih prednosti u vezi toga. Malo se moramo i razumjeti - porast će i ovo malo poljoprivrede što nešto privređujemo, onda će se i to prodati. Ono s čime građani nisu zadovoljni su prenapučenost plaže ljeti, ali ne možemo imati sve. Ne možemo i živjeti od turizma i smetati nam prenapučena plaža, rekla je predsjednica udruge Građani Brseča Iva Galović.

Brseč je poznat je kao rodno mjesto Eugena Kumičića. A, udruga Jenio Sisolski što je prvi Kumičićev pseudonim, već dvadesetak godina brine o memorijalnoj kući poznatog književnika. Kumičić nikada i nije zaboravio svoj Brseč.

U lipnju na dan zaštitnika grada, svetog Aurelija, Brseč će projektom Lungomare biti uključen u program godine - EPK 2020. Pokraj središnjeg trga, u spomen na školu koje tu više nema, osvanut će skulptura viđena očima strane umjetnice.

Ima ovdje i legendi i priča. Kraj crkvice navrh klisure bila je bivša osmatračnica za ratne brodove koji su prolazili Kvarnerom. Niže je i kamen prirodno isklesan u stolicu, na kojoj je Eugen Kumičić navodno smišljao djela.  I u povijesti pa i danas, ovo je plavo-zelena oaza mira.