4. ožujka 1394. - Rođen Henrik moreplovac

Portugal nije imao izlaz na Sredozemlje, a njegovi su se gradovi razvijali uz rijeke koje su utjecale u Atlantik. Stoga su Portugalci bili usmjereni prema nepoznatom Atlantskom oceanu.

Povijest im je namijenila ulogu velikih otkrivača, a sve je počelo s jednim čovjekom: princem Henrikom rođenim 4. ožujka 1394. kao trećim sinom kralja Ivana I. Bez velikih izgleda za nasljeđivanje trona, kraljević je bio opčinjen mitskom i neistraženom Afrikom, a osobito ga je privlačila legenda o izgubljenom kraljevstvu Prezbitera Ivana, te priče o velikom afričkom bogatstvu u zlatu, bjelokosti, robovima.

Henrik je slutio da se uz obale Afrike može zaobići nesavladiva Sahara i doći do Azije i njezinih mirodija na kojima su Mlečani zarađivali pravo bogatstvo. Afrika i njezina obala, postale su s vremenom potpuna nepoznanica za Europljane. Kraljević je središte za buduća istraživanja uspostavio u Sagresu.

Idućih četrdeset godina od tuda će se organizirati i kretati ekspedicije u nepoznato. Sam Henrik je živio asketski, no junačkog duha i pokretačke mašte, bezosjećajan za pojedinca, ali strastven prema idealu, uporan i sposoban organizator, u sebi je spajao potrebne kvalitete za velike pothvate. Sagres je učinio središtem pomorstva, kartografije i brodogradnje. S informacijama tu su dolazili svi, i Židovi i Arapi i Talijani, Nijemci…tu su se ispitivali kompasi, izrađivali kvadranti, nove matematičke tablice, izgrađen je novi tip broda za plovidbu Atlantikom – karavela. Od tada su pomorci morali pomno voditi dnevnike i predavati ih nakon povratka.

U vrijeme Henrikova djelovanja Portugalci su otkrili i kolonizirali arhipelage Madeiru, Azore i Zelenortske otoke te istražili afričku obalu sve do današnjeg Sierra Leonea.

Kraljević Henrik zbog tih pothvata postao je uzor svim kasnijim istraživačima. Iako osobno nije sudjelovao ni u jednom istraživanju, dobio je nadimak Moreplovac, a svojom je vizijom Portugal učinio istraživačkim središtem Europe.