3. ožujka 1905. - Otkriven uzročnik sifilisa

 “Kolumbo je otkrio Ameriku, a sifilis je otkrio Europu”, dosjetljivo je napisao francuski filozof Voltaire.

Podaci o povijesti sifilisa o kojem se zbog srama malo govorilo, a imali su ga i najveći uglednici, vrlo su oskudni. Neki povjesničari medicine smatraju da su tu opasnu spolnu bolest krajem 15. stoljeća donijeli Kolumbovi mornari. Ubrzo se poput pošasti proširila cijelom Europom.

Prvi liječnici koji su je proučavali dali su joj ime francuska bolest pa su je i u hrvatskim krajevima nazvali franca. Svoj današnji naziv sifilis bolest je dobila prema pjesmi talijanskog liječnika Giovannija Fracastora, u kojoj on opisuje nekog pastira Sifila, kojeg su bogovi kaznili za njegove grijehe nekom gadnom bolešću.

Uzročnika te nekad smrtonosne bolesti otkrio je Fritz Schaudinn, tek 3. ožujka 1905. godine. Do svoga je velikog otkrića došao na neobičan način. Po nalogu njemačkog Carskog zdravstvenog ureda, Schaudinn je morao napustiti istraživanja o malariji i protiv svoje volje posvetiti se otkrivanju uzročnika sifilisa. Jednog je dana čistio stalak svog mikroskopa i pomicao objektive ne očekujući ništa važno. Odjedanput je uočio pokretnu spiralu, blijedu avet koja je poslije dobila i službeno ime – spiroheta pallida. Schaudinovo je otkriće imalo epohalnu važnost jer su poslije pronađeni i lijekovi koji su uspješno liječili tu bolest. Znanstvenik je svoje otkriće komentirao riječima:
“Cijela mi je stvar donijela samo neugodnosti.”
“Bijeli demon”, kako su nazivali sifilis, utjecao je i na društveni život. Budući da su bolesnici gubili kosu, počele su se nositi perike koje su dva stoljeća, sve do Francuske revolucije, bile izraz visoke mode u aristokratskim krugovima. Na tu bolest “naletjeli” su i mnogi pustopašni kraljevi i znamenite osobe svjetske kulture i znanosti.