Povijest zanimljivija ili ipak ne?

Je li, i koliko, kurikularna reforma gimnazijalcima povijest učinila drugačijom i zanimljivijom? Ima li i dalje "bubanja" godina napamet i što se promijenilo?

Povijest je predmet na koji su se mnogi žalili zbog previše podataka, učenja godina napamet, nabrajanja svih kraljeva, careva, njihovih žena, potomaka. I time je predmet koji bi trebao biti iznimno zanimljiv, mnogima postao - dosadan.

- Nastava je drugačije posložena. Više riječi se daje nama. Moramo više sami razmisliti, kaže Dorijan iz 1. razreda Gimnazije Petra Preradovića u Virovitici.

Povijest mi je zanimljiva kada predaje profesor zato što lijepo objašnjava, kaže Maša koja ide u 1. razred Prve gimnazije u Zagrebu.

Otkad rade po novom kurikulu, profesori se moraju mnogo više truditi da bi učenicima na novi način približili povijest.

- Nastava povijesti prije reforme je bila drugačije koncipirana. Događaji i zbivanja su se pratili kronološki, a sada je udžbenik podijeljen na tematske cjeline, objašnjava prof. povijesti Ana Novosel Grgić iz Gimnazije Petra Preradovića u Virovitici.
Žale se profesori da su učenici zbunjeni jer nema kronološkog slijeda povijesnih događaja. Evo i primjera:

- Više civilizacija koje postoje na prostorima Mezopotamije, Egipta itd. mi tu trebamo obraditi s pozicije politike, kulture, društva, religije, gospodarstva. Učenici se u tome izgube i nemaju osjećaj reda koji u svemu tome postoji, smatra prof. povijesti Andrija Lovrić iz Prve gimnazije u Zagrebu.

Profesorica koja je radila na kurikulu povijesti tvrdi da se gradivo tako može bolje obraditi i problematizirati.

Radi se o promjeni čiji se benefiti tek u budućnosti u radu u razredu trebaju osjetiti, ističe članica stručne radne skupine za kurikul povijesti Valerija Turk Presečki.

I profesori i učenici slažu se da treba poraditi na kvalitetnijim udžbenicima povijesti.

- Udžbenici su se stvarali na brzinu, ima strateških oscilacija, gdje jedni obrađuju određene sadržaje, neki ne, gdje se vidi da sam propisan kurikul nije dovoljno jasan, ističe prof. Lovrić.

Malo su to nejasno napisali i mislim da to moraju popraviti. Na primjer umjesto da radimo samo o Sumeranima par lekcija mi miješamo u istoj lekciji Sumerane, Egipćane i tako ispočetka, kaže učenik Dorijan.

- Ja vjerujem da će novi udžbenici pokazati bolju razinu kvalitete, ističe članica stručne radne skupine za kurikul Turk Presečki.

Profesori pohvaljuju vidno rasterećenje, ali smatraju da kurikul mora biti jasniji kako se ne bi događalo da, primjerice, u nekim udžbenicima starovjekovnih civilizacija Indije i Kine - uopće nema.