29. veljače - Prijestupna godina

Prijestupna godina je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih koje imaju 365. Razlog tomu je usklađivanje kalendarske godine s astronomskom godinom.

U prošlosti ljudi nisu znali odrediti točno trajanje tropske godine, to jest razdoblja koje je potrebno Zemlji za puni okret oko Sunca. Zato je kalendar tijekom stoljeća doživljavao brojne promjene. Prvi kalendar izradili su Egipćani prije 5 tisuća godina. Preuzeli su ga Grci, Rimljani i drugi narodi. Prvu veliku reformu kalendara proveo je Gaj Julije Cezar.

Utvrđeno je da tropska godina traje 365 dana i jednu četvrtinu. Budući da u kalendaru ne možemo imati četvrtinu dana nego samo cijele dane, dogovoreno je da se svake četvrte godine doda po jedan dan. Odlučeno je da mjesec veljača, koji inače ima 28, u prijestupnoj godini ima 29 dana. Kad ne bismo unosili u kalendar taj jedan dan svake četiri godine, datumi bi se pomicali natrag pa bi, primjerice, Nova godina pala u ljeto, a grožđe bi dozrijevalo usred zime.

U julijanskom kalendaru prijestupne godine su sve djeljive s četiri.  Reformom kalendara 1582. novi gregorijanski kalendar dodao je uvjet da su godine djeljive sa 100 prijestupne samo ako su djeljive i s 400. Time je trajanje tropske i građanske godine približno izjednačeno. Doduše samo približno.

Statistike pokazuju da je vjerojatnost da se netko rodi upravo 29. veljače 1 prema 1000. U svijetu živi oko 4 milijuna ljudi rođenih na taj dan. Oni svoj sljedeći rođendan moraju čekati punih 1460 dana. Uz taj dan vežu se i neki netipični događaji i tradicije. Primjerice, još početkom 13. stoljeća u Škotskoj je parlament ozakonio običaj da na današnji dan žene imaju pravo zaprositi muškarce. Ta se tradicija brzo proširila Europom. Na Britanskom otočju djevojke koje se odluče na prosidbu, od muškaraca koji odbiju njihovu bračnu ponudu mogu tražiti poljubac, jednu funtu novčane naknade i par novih rukavica.