Kovačić: Roboti bi mogli smanjiti opasnost za liječničko osoblje

Informatičke tehnologije mijenjaju način na koji ljudi rade i žive te način poslovanja suvremenih tvrtki diljem svijeta. Procjene govore da će za 10-ak godina umjetna inteligencija i roboti preuzeti čak 30 posto poslova na globalnoj razini. Pri tome se otvaraju i sada aktualna brojna pitanja sigurnosti i etičkih problema u njihovu radu koja nisu do sada riješena.

O svemu tome razgovaralo se u emisiji Studio 4 Urošom Janezom Staničem, istraživačem na Institutu Jožef Stefan u Ljubljani, Zlatkom Katalernićem iz Roboticsa i Zdenkom Kovačićem, voditeljem laboratorija za robotiku i umjetnu inteligenciju FER-a.

Stanič je naglasio kako imamo prirodnu i umjetnu inteligenciju i ako želimo umjetnu inteligenciju dobro primijeniti onda je moramo usmjeriti na najveće probleme, a to je trenutno problem koronavirusa gdje dronovi rade dezinfekcije prostora, roboti uzimaju briseve od pacijenata i tako anuliraju mogućnost zaraze.

Kovačić je rekao kako upravo ova situacija oko koronavirusa pokazuje koliko bi roboti mogli smanjiti opasnost za liječničko osoblje. Roboti nisu oni koji se mogu zaraziti ili širiti zarazu, a mogu pružiti adekvatnu pomoć.

- Treba se vidjeti kako to uvesti u praksu. Napredne zemlje poput Japana, Kine i Amerike, razmišljaju o tome, ali i EU je dala veliki naglasak na ulaganje u razvoj robotskih sustava za pomoć starijoj populaciji, naglasio je Kovačić.

Katalenić je rekao kako je Hrvatska bila daleko naprednija čak i od nekih europskih zemalja po uvođenju robota još 60-ih godina.

- Tada su se općenito radili realni projekti. Na primjer bio je problem emajliranja štednjaka u Gorenju i razvio se robot koji je humanizirao posao koji su žene radile. To je bio konkretan problem s konkretnim rješenjem. Zatim, laboratorij na FER-u je na području dronova među vodećima na svijetu, naglasio je.

Kovačić je rekao kako se danas vraća FER-ova robotička ekipa s najvećeg svjetskog robotičkog natjecanja. Osvojili su 5., 7. i 15. mjesto između 32 najjačih svjetskih ekipa.

- To nam služi kao marketing da nas počinju prepoznavati partneri u industriji. S njima radimo konkretne i komercijalne projekte i tako se borimo da robotika stane na ono mjesto koje robotika zaslužuje, naglasio je.

Dodao je kako je sadašnje stanje za mlade znanstvenike teško, zato što kada najbolji mladi student postane vrhunski mladi istraživač on ima plaću 6-7 tisuća kuna bez prijevoza i svih ostalih dodataka.

- Mi se borimo da takvi ljudi ne odu tako da kroz naše projekte rade na najzahtjevnijim komercijalnim zadacima i dodatno su za to vrednovani, rekao je.