Klimatske promjene i more

Nagle promjene vremena s ekstremnim nepogodama primjećujemo svi, a događaju se tako brzo da se na njih vrlo teško prilagoditi.

- Mjerenja pokazuju da je svaka godina na cijeloj zemlji malo toplija od prijašnje, a kako se atmosfera zagrijava, tako ima više prostora za ekstremne pojave, znači imamo više oluja, više suša, kao što smo primijetili u Australiji su imali požare, pa poplave. Dakle, ekstremi idu i u jednom i u drugom kraju, kazala je fizičarka dr. sc. Ana Juračić.

Pa tako i kod nas.

- Događaju nam se situacije da imamo nekoliko izrazito kišovitih mjeseci, pa onda izrazito suhih mjeseci i to je jedan od pokazatelja klimatskih promjena, da su oscilacije među elementima sve veće. Najviše se to vidi na oborini, vidi se recimo po podacima o snijegu. Imamo nekoliko snježnih zima, pa sad sve manje i manje, iako je jedna pokazatelj tamo početkom 90-tih u Gorskom kotaru smo imali nekoliko zima bez snijega. Onda još nismo toliko govorili o klimatskim promjenama, rekao je voditelj Odjela za pomorsku meteorologiju iz DHMZ-a Rijeka Ivan Novak.

No sad se govori. Bilo bi dobro da se i djeluje, jer će temperatura zraka i dalje rasti, ovisno o tome koliko u atmosferu budemo ispuštali stakleničkih plinova.

Naime, izgaranjem fosilnih goriva i krčenjem prašuma, ljudi sve više negativno utječu na klimu, upozoravaju stručnjaci.

- I ljudi jako puno pričaju o klimatskim promjenama tu kod nas, ali ljudi nisu još dovoljno svjesni toga, a svi ovi podaci koje mi imamo i koje ja gledam, to je stvarno zabrinjavajuće na tako kratkoj vremenskoj skali, toliko promjena, čak i kad se samo ovako pogledaju sirovi podaci, prostim okom, nešto što je preočito, ne samo meteorologu i klimatologu, nego i drugima, dodala sinoptičarka Danijela Vlašić.

Ovogodišnji siječanj najtopliji je otkad se u Rijeci provode mjerenja, dakle od 1948-me godine. Manji su, doduše, troškovi grijanja, ali negativnih je utjecaja - više.

- Negativni naprimjer poplavljivanje, koje je tu kod nas najinteresantnije. Evo sjetimo se nedavne epizode na tržnici, s jugom, u 11. mjesecu, kad je Rijeka bila nekoliko dana poplavljena, dakle ljudi nisu mogli ići uopće na tržnicu, istaknula je Danijela.

Uz to što se podiže razina mora, visoke temeprature zraka ljeti nisu više rezervirane samo za srpanj i kolovoz.

- I sve češće nam temperature prelaze 35 Celzijevih stupnjeva, pa čak se približavaju i 40, osim toga, takvih vrućih dana imamo sve više u lipnju, a počeli su se pojavljivati i u svibnju, naglasio je Ivan Novak.

Toplije je i naše Jadransko more. Prije desetak godina zimi je njegova prosječna temperatura bila između 7 i 9 stupnjeva. A danas?

- Baš prije koji dan mi se ronilac iz Umaga javio da je već nekoliko dana tempetatura mora oko Umaga, znači na samom sjeveru, oko 13. 12, 13 stupnjeva što je vrlo zabrinjavajuće, kazao je stručnjak za akvakulturu sa Sveučilišta u Zadru Dubravko Pejdo.

Pa su zbog svega toga i ribe zbunjene. Strijelka, kostorog i kirnja, počele su s juga migrirati prema sjeveru.

- Znači to su sve vrste koje su prije obitavale isključivo na južnom dijelu Jadrana, čak neke nisu bile u našem moru nego u Crnoj gori ili Albaniji, ali porastom temperature sad se čak mogu naći i na zapadnoj obali Istre, dodao je Pejdo.

Osim što temperature mora i zraka rastu, što još možemo očekivati, mi koji smo na kopnu? Trebamo li biti zabrinuti?

- Za ovo područje kod nas to bi značilo više ekstremnih neverina, s time da se oni neće pojavljivati samo ljeti nego i češće i mislim da tu svi moramo biti ne baš zabrinuti, to je jaka riječ, ali mislim da moramo biti spremni na adaptaciju, naglasila je fizičarka Juračić.

Tko nam je kriv, zar ne?