Kako dizajn potiče kritičko mišljenje i empatiju?

Kako dizajn potiče kritičko mišljenje i empatiju? Kako oblikovanje pisma djeluje na naš život? Kako je društvo komentiralo dizajn prošlog stoljeća, a čemu teži dizajn sutrašnjice? - odgovore na ta i druga pitanja ponudili su sudionici konferencije PLAN D.

U Orisu - kući arhitekture tijekom proteklog vikenda održana je konferencija posvećena dizajnu. Ovogodišnji PLAN D ugostio je direktoricu Istanbulskog bijenala dizajna Deniz Ovu. Predavanje s temom ‘Bijenala kao platforme empatije’ najavilo je njegovo peto izdanje, koje nas čeka najesen. 

- Dizajn je sveprisutan u našoj svakodnevici. Zato ima veliku odgovornost i može biti ključan za ostvarenje promjena, biti oruđe za poticanje empatije među ljudima, različitim vrstama, zajednicama. On može i mora biti kritičan, poručila je ravnateljica Istanbulskog bijenala dizajna Deniz Ova.

Predavanja su održali i književnica i novinarka Clare Walters te John Walters, urednik slavnog britanskog časopisa za grafički dizajn - Eye.

- Upravo se pripremamo objaviti naše stoto izdanje i slavimo 30 godina postojanja časopisa. Uvijek smo otvoreni za nove glasove i novačenje. Nadam se da ću inspirirati buduće autore i otići odavde s nekim e-mail adresama, rekao je glavni urednik magazina Eye John L. Walters.

Programski direktor konferencije PLAN D Marko Golub istaknuo je da je manifestacija otvorila veoma širok spektar tema: Fokus nam je bio i na izdavaštvu vezanom uz dizajn i vizualnu kulturu, tako da smo programom konferencije predstavili niz vrlo interesantnih izdanja, napomenuo je Golub.

Među njima i knjigu o dizajnerskoj praksi multimedijskog umjetnika Dalibora Martinisa: Tu je ostvario jedan izuzetan opus, koji pokazuje upravo znakove svog vremena, promjene koje su se dogodile u tom periodu kada se on bavio grafičkim dizajnom, dakle od ranih 1970-ih do kasnih 1980-ih, smatra koautor knjige Dejan Kršić.

- Radio sam, na primjer, jednu seriju plakata koji nisu bili naručeni, nego sam ih ja sam producirao, na kojima su bila pitanja ‘Zakaj je Zagreb tak zmazan?’, ‘Zakaj niš ne igra u kinima?’, ‘A kaj je s uspinjačom?’, jer nije radila neko vrijeme onda uspinjača. Dakle, to su bili plakati koji nisu komunicirali neki događaj, nego su postavljali pitanja koja su pitali svi građani, pojašnjava Dalibor Martinis.

Uz Martinisa, s naše scene gosti su bili Studio Sonda te nezaobilazni Boris Ljubičić; održan je okrugli stol o tipografiji te vodstvo najnovijom izložbom Vanje Cuculića.