Što čitati? - o carstvu na izdisaju ili putopisima iz snova

Književna kritičarka Jagna Pogačnik ovaj tjedan preporučuje knjige 'U gradu sjena i utvara' Murata Gulsoya i 'Putovi su, snovi li su' Ivana Lovrenovića:

Murat Gulsoy: 'U gradu sjena i utvara', Hena com

Turski pisac Murat Gülsoy, rođen godine 1967., počeo je svoju književnu karijeru kao izdavač i pisac književnog magazina. Također radi kao inženjer biomedicinske znanosti, psiholog i učitelj kreativnog pisanja.

Gülsoy je dosad objavio 11 knjiga u Turskoj (tri romana, kratke priče) i dobitnik je najprestižnijih nacionalnih književnih nagrada.

Mladi turski odvjetnik koji se radije gubi u magiji prošlosti, godine 1968. je u jednom antikvarijatu naišao na skromnu knjižicu koja ga je toliko zaokupila da ju je odlučio prevesti.

Radilo se o pismima ispisanim urednim rukopisom na francuskom jeziku, a koju je izvjesni Fuad pisao svom prijatelju Alexu. Fuad je novinar koji zajedno s fotografom Marcelom, po nalogu pariškog L´illustrationa u kolovozu 1908. odlazi brodom iz Marseillea u osmansku prijestolnicu, Istanbul.

Na tom će se zadatku Fuad suočiti s osobnom identitetskom frustracijom jednako kao i s nadirućim revolucionarnim društvenim promjenama. Rođen u Turskoj od majke Francuskinje i oca Turčina, Fuad nakon očeve smrti s majkom trajno seli u Francusku. O ocu ne zna gotovo ništa jer se rodio nakon očeve smrti.

Fuad se u Istanbulu našao u susjedstvu u kojem je odrastao i ubrzo se uhvatio u lov za tragovima svoje prošlosti, a kad otkrije da je njegov otac zapravo bio sjajan pisac i intelektualac, ateist i materijalist znatno ispred svog vremena, ispunjen je čuđenjem i ponosom.

No, kad otkrije da je njegov otac počinio samoubojstvo, postaje opsjednut otkrivanjem zašto. Neki krive Fuadovu majku, a drugi pripisuju njegovo samoubojstvo strahu da će postati poput vlastite majke.

Što se više Fuad pokušava suočiti s intrigantnom pričom svog oca, to se više zabrinjava što možda u obitelji vlada ludilo i to mu neće dati mira.

Atmosferična je to priča koja seže od 1908. do suvremenog doba. Na pozornici povijesnih previranja koja su obilježila kozmopolitski Istanbul s početka 20. stoljeća autor nadahnuto gradi priču o izgubljenosti pojedinca.

Melankoličnost priče izvire iz osobnosti i nježnosti samih pisama, ali joj neprikosnoveno pridonose i povijesna kulisa Carstva na izdisaju, vizure starih istambulskih četvrti, legende i mitovi utkani u tkivo grada te stare razglednice.

Miješaju se povijesna podloga i izmišljena priča o sinu jednog vrlo stvarnog čovjeka i silasku obojice u ludilo

Riječ je o originalnom i nadahnutom vodiču u srce jednog čovjeka i jednog neobičnog grada o kojem je Orhan Pamuk rekao da je 'vješto kombinirajući političko i privatno, Gulsoy napisao roman s predivnim gradom u njegovu središtu o kojem su već napisane divne priče'.

Ivan Lovrenović: 'Putovi su, snovi li su', Fraktura

Uvaženi hrvatski i bosanskohercegovački pisac Ivan Lovrenović od prvih se svojih tekstova bavi putopisom kao intrigantnim žanrom.

Izbor je to tekstova s puta - sa stvarnih putovanja ili onih u snovima, o kretanju u prostoru i vremenu, o proživljenom i sanjanom. Putovanja u snovima su poput kompenzacije za stvarna putovanja.

Knjiga se bavi i 'povratcima', odnosno piščevim zavičajem, Bosnom: mučnim emigrantskim putovanjima kroz Njemačku za vrijeme rata i onim sretnim i uznesenim.

Putopisni su to tekstovi i zapisi raznih tema i raspoloženja, koji su bili dio većeg rukopisa, pripremljenog početkom devedesetih godina koji je stajao u ladici piščeva doma na Grbavici u Sarajevu i dio je izgorio u ratu 1992. godine. Tekstovi uvršteni u ovu knjigu nastajali su kroz pedeset, i više godina.

Pogledajte gostovanje Jagne Pogačnik u emisiji Dobro jutro, Hrvatska: