Tajne Starogradskog polja na Hvaru

Otok Hvar ima čak 6 fenomena i lokaliteta upisanih na UNESCO-vu listu baštine, a među njima je i plodno Starogradsko polje koje posljednjih godina otkriva sve više posjetitelja.

Na UNESCO-vu Listu svjetske baštine upisana su dva izvorna nematerijalne hvarska fenomena: Procesija Za križem i čipka hvarskih Benediktinki, tu su i tri zajednička fenomena - mediteranska prehrana, klapsko pjevanje i umijeće gradnje suhozida, no, ipak, posljednjih godina sve više turista i posjetitelja otkriva Stari Grad i njegovo plodno polje, koji predstavljaju hvarsku materijalnu UNESCO-vu baštinu.

U obilazak UNESCO-ve baštine najbolje je krenuti iz grada. U Remete vrtu se mogu pratiti ulice i bedemi drevnog Farosa, koji je izgrađen prije više od 2400 godina.

-  Da je Faros bio izuzetno važan u tim gospodarskim stremljenjima među Grcima na Mediteranu, govori da je to jedina kolonija na istočnoj strani Jadrana koja je kovala svoj vlastiti srebrni novac, što govori o njenoj gospodarskoj moći, kaže Vinko Tarbušković, ravnatelj Agencije za upravljanje Starogradskim poljem.

Osim blage mediteranske klime, u ovom plodnom polju, nalaze se izvori pitke vode, što je za život na otoku oduvijek bilo važno. Nakon što su osnovali grad, podijelili su plodno polje na jednake parcele.

- Pupak samog polja odakle je krenula grčka izmjera je nazvana 'onfalos'. Dakle, tu je prvi Grk s gromom udario glavne pravce i isparcelizirali su polje, što je danas najbolje očuvan katastar na Mediteranu, a proteže se između Vrboske i Starog Grada, pojašnjava Tarbušković.

Nedavno je uređen još jedan arheološki lokalitet u polju - obrambena kula Maslinovik. U slučaju prodora osvajača, vojna posada kule, dimnim signalima oglašavala se je opasnost.

- Ljudi koji su obrađivali polje, antičku grčku Horu, mogli su se na vrijeme povući unutar sigurnosti grada, unutar bedema, ističe Tarbušković.

No, velika carstva su se izmjenjivala na ovom bogomdanom otoku. Nakon Grka na Hvar stižu Rimljani. Grad je postao Faria, a polje Ager u kojem grade ladnjska imanja: Do sada su istražene villa rusticca Mirje kod Vrboske i Kupinovik kod Dola, priča Vinko Tarbušković.

Od stoljeća sedmog, stižu Hrvati na Hvar i naseljavaju se u drevnom gradu, koji opravdano mijenja ime u Stari Grad. U polju, koje dobiva ime i zaštitu svetog Stjepana, obrađuju vinograde i maslinike te grade svoje crkvice i kapelice.

- Kapelica se pučki zove Gospojica, posvećena je Gospi. Ima jedan votivni značaj, jer čuva polje od svih nedaća, kaže Tarbušković.

Već stoljećima vrijedne ruke otočnih težaka održavaju suhozide i putove, zahvaljujući njima očuvao se sve do naših dana, ovaj kultivirani krajolik: Ono što će Javnoj ustanovi za upravljanje Starogradskim poljem, ali i čitavoj lokalnoj zajednici, Starom Gradu i Jelsi, biti jako interesantno i što je misija sviju nas. To je da se preklope interesi hvarskih težaka, turističkih djelatnika i nas kulturnjaka, smatra Tarbušković.

- Kad se sve te tri smjernice preklope, onda će Starogradsko polje doživjeti svoj procvat, što ono nakon 2400. godina zaslužuje, zaključuje ravnatelj Agencije za upravljanje Starogradskim poljem Vinko Tarbušković.

Planova je puno, za sada se uređuju putovi i staze, arheološki lokaliteti i signalizacija u polju. Sve je više turista, sportaša, rekreativca koji kad dođu na Hvar, uživaju u ovom očuvanom mediteranskom krajoliku.