Svjetski je dan debljine - muškarci u Hrvatskoj najdeblji u Europi

Svjetski je dan debljine - jednog od najvećih javnozdravstvenih problema. Prema statistikama tu kroničnu bolest u Hrvatskoj ima svaka druga osoba, a muškarci su najdeblji u Europi.

A upravo su s debljinom povezane brojne bolesti. Zdravstveni sustav to bi moglo opteretiti za gotovo 2 milijarde kuna.

- Oko 10 posto kardiovaskularnih bolesti, a pola ljudi umire od kardiovaskularnih bolesti, će biti zbog problema debljine. To je oko 300.000 ljudi. Oko 75% šećerne bolesti tipa 2, možemo pripisati, poboljevat će zbog debljine, rekla je Sanja Musić Milanović, voditeljica Odjela za promicanje tjelesnog zdravlja, HZJZ.

Užurbani tempo života, stres, brza hrana, premalo aktivnosti, sve to rezultira debljanjem, a za zdrave odluke potrebno je malo.

- Obično znam savjetovat da si ljudi u kalendar označe za mjesec dana nekakav datum, da si zaokruže što žele osobno postić - da li 1 centimetar u struku, da li jednu kilu manje..., jednostavne ciljeve koje svatko od nas može ostvarit, kaže trener Robert Buronji.

Helena Križan iz Službe za promicanje zdravlja, HZJZ ističe da je za odrasle preporuka 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno, a za djecu 60 minuta, pet obroka dnevno, ne preskakati doručak i dovoljno sna.

Jer ne zaustavi li se epidemija, debljina u Hrvatskoj mogla bi skratiti očekivano trajanje života - za čak 3,5 godine.

Musić Milanović: Debljina je galopirajuća pandemija

Debljina je galopirajuća pandemija. U Hrvatskoj čak 35 posto osmogodišnjaka ima višak kilograma, po čemu smo na visokom petom mjestu od 39 europskih zemalja, istaknula je Sanja Musić Milanović na skupu u povodu Svjetskog dana debljine, koji se od ove godine obilježava 4. ožujka.

- Zdrave navike omogućuju i deset dodatnih godina bez bolesti
- Debljina sve češće i sve više ubija

- Muškarci su nam prvi po debljini u Europi. Imamo ozbiljnu epidemiju, to nije od jučer, ali je rastući  problem. Projekcije za idućih 30 godina govore da će debljina biti prva bolest koja bi mogla ugroziti očekivano trajanje života, odnosno skratiti ga za čak 3,5 godine, rekla je Musić Milanović na simpoziju "Croatian obesity" forumu posvećenom metaboličkom sindromu u djece.

U Europi su najvitkiji sjevernjaci, a najdeblji južnjaci, pri čemu su najdeblji dječaci u mediteranskim zemljama - čak ih je 42 posto s prekomjernom tjelesnom masom.

Uzroci za to su višestruki - među djecom na jugu se više ne prakticira mediteranska prehrana, sve više je djece koja previše sjede i premalo se igraju vani, a svoj danak uzimaju i kompjuteri i igrice.

Jedan od projekata kroz koji se nastoji prevenirati debljina jest program prevencije pretilosti djece školske dobi "Petica-igrom do zdravlja", koji se od 2014. provodi u zagrebačkim školama.

Voditeljica projekta Sara Cobla kaže kako djecu uče važnosti pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti u cilju prevencije pretilosti.

- Djecu u nižim razredima osnovne škole učimo važnosti unosa vode, voća i povrća, nepreskakanja jutarnjeg obroka, važnosti redovite tjelesne aktivnosti i dovoljne količine sna tijekom noći, rekla je.

Podaci HZJZ-a pokazuju da 33 posto dječaka i 20 posto djevojčica ima prekomjernu težinu ili je pretilo. Njih oko 60 posto doručkuje svakog dana, 45 posto konzumira voće svakog dana, a tek 39 posto dječaka i 26 posto djevojčica bavi se nekim tjelesnom aktivnošću barem 60 minuta dnevno.

Profesorica Vesna Jureša iz Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" kaže kako se dramatičan porast djece koja su preuhranjena i debela dogodio u zadnjih 20 godina, iako su rizici prepoznati davno ranije.

Prehrana je postala bogata tzv. skrivenim kalorijama, djeca piju slatke napitke, a pitanje je i prehrane u školi i kod kuće. Dok se školsku prehranu može kontrolirati, pokazalo se da djeca lošije jedu za vrijeme vikenda i blagdanima, kada jedu vani.

Dodatnu opasnost za njihovo zdravlje predstavlja vrijeme provedeno pred ekranima, koje ne bi smjelo iznositi više od 2 sata dnevno, uz prekide za malu djecu, upozorava Jureša.