Akcija za ugrožene zlatovrane

Ornitolozi su 2020. godinu proglasili "Godinom zlatovrane" u Hrvatskoj. U očuvanje te ugrožene ptičje vrste zanimljivog izgleda, uključili su se i brojni volonteri.

U akciji Parka prirode Vransko jezero posađeno je stotinjak topola u čijim se dupljama na proljeće gnijezdi ptica zlatovrana. Sadnju topole ozbiljno je shvatio i sedmogodišnji Paško Denona. Rekao nam je i zašto.

- Da zlatovrana ima gdje živjeti, kazao je.

Okolica Parka prirode Vransko jezero jedno je od rijetkih preostalih područja za moguće gniježđenje ugrožene zlatovrane.

- To su ptice dupljašice koje trebaju upravo topole. To je mekano drvo u kojem se prirodno stvaraju duplje pa su našle idealno mjesto ovdje u Ravnim kotarima, kaže stručna suradnica JUPP Vransko jezero Ivana Ribić.

Topole služe i poljoprivrednicima kao vjetrozaštitni pojasevi u svrhu smanjenja erozije tla.

- Poljoprivreda i zaštita prirode, svima je sad jasnije da idu ruku pod ruku, izjavio je nadzornik u Parku prirode Vransko jezero Dario Rogić.

- Zlatovrana je vrsta koja jako dobro pokazuje zdravlje cijelog ekosustava. To je vrsta koja se hrani velikim kukcima koji se znaju naći na poljoprivrednim površinama i koji se mogu nazvati štetočinama, kazala je stručna suradnica Maja Ćuže-Denona.

Projekt "Zajedno za zlatovranu" Parka prirode Vransko jezero iskoristili su i studenti za terensku nastavu.

- Konkretno, predmet biljni i životinjski svijet u funkciji turizma. Podržali smo ovu akciju, ona je hvale vrijedna u nekoliko sektora, osim turističkog, jer se radi o atraktivnoj vrsti ptice. Zlatovrana je melem za promatrače ptica, ima izuzetnu važnost u ekosustavu, kazao je dr. Zoran Šikić sa Sveučilišta u Zadru.

Zlatovrana je jedna od najdojmljivijih vrsta ptica. Trenutačno je na zimovanju u toplim, južnim krajevima, ali barem 60-ak parova vratit će se na proljeće u okolicu Vranskog jezera. Ovih 100-tinjak novoposađenih topola neće biti spremno za njihov dom. Trebat će vremena da razviju krošnje za nova gnijezda. Do tada će ljudi, zbog ovog projekta biti obazriviji.

- Neznanjem se uništavaju ove stare topole. Ljudi pale okolnu zaraslu vegetaciju i tako zahvati stablo, kaže Ribić.

A nedostatak stabala s dupljama koje koristi za gnijezda, zlatovranu može zauvijek izbrisati s područja Hrvatske.