Svjetski dan bubrega: Mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi važne preventivne mjere

Procjenjuje se da u Hrvatskoj oko 150.000 osoba ima neki stupanj zatajivanja bubrežne funkcije, a mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi važne su mjere kojima se mogu otkriti rizični čimbenici za nastanak kronične bubrežne bolesti, istaknuto je na obilježavanju Svjetskog dana bubrega.

Sa Svjetskog dana bubrega koji se obilježava na inicijativu Međunarodnog nefrološkog društva i Međunarodne zaklade za bubrežne bolesti, građane su pozvali da odu povremeno na kontrole kako bi na vrijeme prepoznali svoje stanje i počeli se liječiti.


- Zbog toga je potrebno da građani u rizičnim skupinama redovito kontroliraju svoj krvni tlak i šećer u krvi", kazao je Mario Laganović, v.d. predsjednika Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora.

Kako se zbog koronavirusa moraju odgoditi javnozdravstvene akcije na otvorenom, Laganović je pozvao građane da prilikom sljedećeg redovnog posjeta liječniku provjere tlak i šećer.


- Velik dio oboljelih uopće nije svjestan visokog krvnog tlaka, ali ni prekomjerne tjelesne težine ni pretilosti, a u Hrvatskoj je čak 20 posto odraslih pretilo, kazala je voditeljica odjela za Srčano-žilne bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Verica Kralj.


Prema podacima za 2018., od posljedica bolesti bubrega umrlo je 718 osoba, a 7500 bilo ih je hospitalizirano zbog bubrežnog zatajenja.

- Računamo da je prema prevalenciji od deset posto sigurno do 300.000 oboljelih u Hrvatskoj, od kojih oko polovice nema simptome, upozorila je Kralj.


Lada Zibar, dopredsjednica Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, poručila je da se pravovremenim otkrivanjem stanja koja pomažu razvitku bubrežnih bolesti kroz tri tipa preventivnog djelovanja može pacijentima pomoći da bolest ne razviju.

Ako je bolest već nastupila, u tom slučaju može je se pravilno liječiti i kontrolirati njezin napredak, čime se povećava kvaliteta života bolesnika i njihov životni vijek.


- Kronične bubrežne bolesti možemo spriječiti primjenom tzv. elementarne zdravstvene pismenosti - zdravim životnim navikama, poput nepušenja, umjerenog kretanja, naglasila je Zibar.


Predsjednica udruge bolesnika "Transplant" Tanja Watz ustvrdila je da građani ne paze na bubrege dok su zdravi, ali s obzirom da se danas puno više govori o bubrežnim bolestima, manji je broj onih koji dolaze u zadnjoj fazi bolesti. Oko 2006. je godišnje oko 700 ljudi ulazilo u program dijalize, danas je to ipak oko 500 ljudi godišnje, a Watz to pripisuje i trudu liječnika koji nastoje obrazovati građane.


Watz je navela i da je Hrvatska s oko 40 na 100.000 ljudi među vodećima u svijetu po broju doniranih bubrega.


Kronična bubrežna bolest globalno pogađa svaku desetu osobu, a od bubrežnih bolesti općenito u svijetu pati oko 850 milijuna ljudi.


Uz to, kronična bubrežna bolest proizvodi katastrofalne financijske učinke na zdravstvene sustave u cijelom svijetu. Troškovi dijalize i transplantacija bubrega penju se do dva do tri posto godišnje potrošnje zdravstvenih sustava u razvijenim zemljama svijeta, dok se broj korisnika te vrste terapije kreće oko 0,03 posto stanovnika u tim zemljama.