Nakon prvog festivala novih feminističkih glasova

‘Feminizam je za sve’, ustanovila je slavna američka feministkinja, koja piše pod pseudonimom bell hooks, a frazu je preuzela nakladnička kuća Fraktura i pokrenula istoimeni festival koji je dupkom ispunio novootvoreni zagrebački kulturni centar 'Urania'.

Nakon večeri poezije na Dan žena i gostovanja povjesničarke feminizma Zsófije Lóránd, u središtu su festivala nove knjige sabranih tekstova urednica i autorica portala MUF.

Pogledajte prilog ekipe Vijesti iz kulture:



Rođenje portala ‘MUF’ označilo je prekretnicu za suvremeni hrvatski feminizam: tijekom četiri godine njegova postojanja, urednice Asja Bakić, Maša Grdešić, Barbara Pleić Tomić i Lana Pukanić, uz niz suradnica i suradnika, pisale su polemičke eseje i britke satire, eksperimentirale s formatima, kritički i posvećeno odgovarale na pitanja kulture u najširem smislu - iz različitih feminističkih perspektiva.

Portal se našao u središtu pozornosti šire javnosti kada se 2016. godine našao na listi neprofitnih medija kojima je tadašnji kontroverzni ministar kulture Zlatko Hasanbegović odlučio uskratiti državnu potporu.

- MUF je bio feministički portal koji je djelovao od 2014. do 2018., bavile smo se primarno popularnom kulturom, ali i dnevnom politikom, različitim svakodnevnim fenomenima, podsjeća autorica knjige ‘Tinejdžerke i drugi monstrumi’ Lana Pukanić.

Tekstovi četiriju originalnih urednica sada su sabrani u knjige - ‘Mama kuha ručak, tata čita novine’, ‘Dođi, sjest ću ti na lice’, ‘Zamke pristojnosti’ i ‘Tinejdžerke i drugi monstrumi’.

- Djevojke i djevojaštvo me zanimaju zato što su marginalizirane i unutar feminizma i unutar svih drugih diskursa i zato što se smatra da su djevojke neozbiljne i frivolne, a ja mislim da su važne i politične i zanimljive, i da se njima treba baviti, dodaje Lana Pukanić.

Autorica knjige ‘Zamke pristojnosti’ Maša Grdešić, pak, ističe da je najviše zaokuplja način na koji je pristojnost nešto što je rodno uvjetovano: Odnosno,  da se djevojčice i mlade žene i žene nekako odgaja i obrazuje da uvijek budu pristojne, da uvijek budu na usluzi drugima, da uvijek budu na neki način dostupne drugima, kaže Grdešić.

Glavni urednik nakladničke kuće Fraktura Seid Serdarević napominje da je prva ideja za festival nastala je kada su urednice nekadašnjeg portala došle s prijedlogom da se napravi zbornik.
- Ja sam rekao ‘ne, ne dolazi u obzir, eseji su toliko dobri da ćemo krenuti da svaka izda svoju pojedinačnu knjigu’ i mislim da su te knjige stvarno izvrsne, pokazuju jednu novu feminističku snagu, kaže Serdarević.
 
Feminizam ima toliko lica da je nužno govoriti o feminizmima. Iako svaka od autorica ima svojstven i prepoznatljiv feministički glas, sve dijele ideju da je feminizam kolektivan projekt za bolje danas i sutra; osoban i političan, te da se tiče - svih nas.

'Hrvatske kuje': Putove treba neprekidno iznova krčiti

Raspravom o važnosti prisustva feminističke misli u javnom diskursu s Asjom Bakić, Mimom Simić i Jasnom Jasnom Žmak, te tribinom Razotkrivanje sa Slavenkom Drakulić, u sinoć je u Uraniji - prostoru kreacije, pak,  završeno prvo izdanje festivala ‘Feminizam je za sve’.

Okrugli stol ‘Hrvatske kuje’ s istaknutim feministkinjama i književnicama mlađe generacije, koji je u punoj Uraniji moderirala riječka spisateljica Željka Horvat Čeč, kao polazište za raspravu uzeo je prije dvije godine ukinuti feministički portal MUF, koji je tijekom četiri godine postojanja funkcionirao kao središnje mjesto ‘feminističkog hard-core pristupa popularnoj kulturi’, a na kojemu su objavljivale sve gostujuće autorice.

Asja Bakić, autorica knjige ‘Dođi, sjest ću ti na lice’ (Fraktura 2020.), proizašle uglavnom iz tekstova koje je objavljivala na MUF-u, osvrnula se na svoje pisanje o ženskom tijelu i pornografiji, kojima se, kako je rekla, u svojim analizama nikada nije bavila na tabloidan način, već je to za nju prije svega političko pitanje na što mi svodimo žensku seksualnost i pitanje načina na koji se žene tretira u medijima.

Svoj feministički aktivizam koji zahvaća sve one koji su ‘Drugi’ i ‘Drugačiji’ Bakić je objasnila izrazito komunističkim odgojem, koji ju je naučio da su svi ljudi jednaki, ravnopravni. ‘Ti 'drugi' su manjine koje su uvijek na prvoj liniji obrane naših prava, znači mojih prava, znači prvo će njih tući, pa tek onda doći po mene.

U tom smislu feminizam shvaća kao ‘inkluzivan, u smislu da je socijalistički u svojoj odrednici, ljevičarski, komunistički, u smislu da ima prostora za sve i da taj prostor, ako ga nema, znamo da je to samo što nam ga ne daju’, poručila je Bakić.

‘Outanje’ - intimni čin u funkciji političkog djelovanja

Mima Simić
, književnica, filmska kritičarka i LGBTQ aktivistkinja, osvrnula se na negativne konotacije koje se često u javnosti vezuju uz riječi 'feminizam' i 'feministkinja', istaknuvši kako smatra da se previše vremena troši braneći feminizam.

- Mi moramo prestati govoriti o tome i početi govoriti o feminističkom užitku i osvajanju nekih novih feminističkih prostora, koji su u ovom kontekstu zanemareni jer još nismo odradili 'borbu u blatu', poručila je Simić.

Znakovito je da je za jako puno feminističkih tekstova početna pozicija sram, gdje se onda autorice u nastavku brane od napada, napomenula je. Taj ‘sram od srama’ pogonsko je gorivo za politički mikroaktivizam, ne samo u polju ženskoga tijela, ‘koje je još uvijek glavni prostor ženske borbe, artikulacije i subverzije’, već i kroz ‘outanje’, koje postaje politički čin samim time što nas sustav tjera da se sramimo: Cijeli se život outam iz bijesa, rekla je Simić.

O aspektu 'outanja', ne samo drugima već i samoj sebi, govorila je Jasna Jasna Žmak, kojoj je Fraktura upravo objavila knjigu eseja o ženskoj seksualnosti ‘One stvari’. Kazala je kako je ta knjiga proizašla iz njezina suočavanja s vlastitom autohomofobijom, u čemu joj je ponajprije pomogao upravo MUF, koji je za nju otvorio prostor spajanja ‘teorije i osobnog, tuge i mozga’.

- Ja pišem o nekim jako intimnim, jako privatnim stvarima. Prolazila sam razne faze veće ili manje nelagode dok sam pisala tu knjigu. Prvih 25 godina svojega života šutjela sam doslovno o svemu, a onda kada sam počela govoriti, nisam prestala. Ta je knjiga za mene bila proces oslobađanja, rekla je Žmak.

Razgovor sa Slavenkom Drakulić

Festivalski program zaključila je tribina ‘Razotkrivanje’ s jednom od začetnica feminističke misli na našim prostorima, književnicom Slavenkom Drakulić, autoricom šest romana i pet publicističkih knjiga, prva od kojih ‘Smrtni grijesi feminizma’ (1984.) jedan je od prvih priloga feminizmu u bivšoj Jugoslaviji. Knjigu je Fraktura upravo objavila u obnovljenom i proširenom izdanju.

Razgovor je vodila kritičarka, teatrologinja i književnica Nataša Govedić koja je kazala kako je riječ o knjizi u kojoj se Drakulić bavi jednom jako važnom temom i to u 1980-ima, ‘u vrijeme kada se feminizam eksplicitno trivijalizira, dok autorica inzistira da je sve što se smatra trivijalnim ultra-političko’.

Drakulić, koja je u razgovoru sudjelovala putem Skypea iz svojeg doma u Švedskoj, kazala je kako je za nju u vrijeme pisanja i objavljivanja tekstova to u ono vrijeme prvenstveno značilo mogućnost dosega do velikog broja ljudi. No, danas su tradicionalni mediji postali nevažni, napomenula je, a puno su važniji društveni mediji, na kojima vlada zbrka i gdje je sadržaje moguće naći samo ako se točno zna što je to što se traži.

Festival ‘Feminizam je za sve’ održao se od 8. do 11. ožujka u Uraniji prostoru kreacije u organizaciji nakladnika Frakture, a okupio je tridesetak istaknutih hrvatskih intelektualki, književnica, aktivistkinja, novinarki, koje su na okruglim stolovima i tribinama raspravljale o ulozi i poziciji žene u suvremenom društvu.

U emisiji Knjiga ili život razgovarali smo s pokretačem festivala, nakladnikom i urednikom Seidom Serdarevićem, koji je objavo čak osam knjiga feminističkih autorica, te s jednom od autorica i sudionica festivala te suosnivačicom i suurednicom portala Muf na kojem su spisateljice upravo ukoričenih eseja surađivale Mašom Grdešić s Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu: