Što čuva 'Mediteranski armerun'

Jezik je poput živog organizma, ako ga ne koristimo, zaboravljamo pojedine riječi, posebno ako je riječ o dijalektima, koji su sastavni dio svakog dijela lijepe naše.

Na zanimljiv način dvojica Zadrana su napisali knjigu u kojoj su slikom i riječju prizvali u sjećanje već pomalo zaboravljene pojmove.

Naš je jezik, kao i dijalekti, bogatstvo koje trebamo čuvati. Standardizacijom i globalizacijom dijalekti posebno padaju u zaborav. Da to ne bude tako, pobrinuli su se Zadrani, doktor filozofije Bruno Ćurko i poznati fotograf Stipe Surać objavivši knjigu Mediteranski armerun.

Iz armeruna, ili ormara, u kojima su se uvijek čuvale uspomene, izvukli su 70-ak pojmova karakterističnih za kraj iz kojeg dolaze: Cilj knjige je bio da pokažemo što je to Mediteran, koji su temeljni pojmovi Mediterana, kaže Ćurko.
Otvaramo “Mediteranski armerun”
Puno je bilo motivacije zašto to napraviti: Jedna motivacija je to što kad se govori o Hrvatskoj često govori centar Europe, Istočna Europa, Balkan, a zanemaruje se taj nediteranski dio. Mediteran je kolijevka civilizacije. Zašto to zanemarujemo? S tim da je to nužno istaknuti i ekološku poruku koja govori o zaštiti Mediterana. Kao što znamo da svi ti simboli Mediterana nestaju, dodao je Bruno Ćurko.

Simboli su to koje autor opisuje na zanimljiv način s vrlo interesantnim podnaslovima. Tako srdelu opisuje kao hraniteljicu, cvrčak je kukac koji uljepšava ljeto, agava - udomaćena meksička šinjorina, fešta - prabaka suvremenih zabava a galeb gospodar mediteranskih visina.

- Tu ćete naći i legendu o Stanku iz Vele spile na Korčuli, pa neke legende od grčkih, rimskih, svih tih mediteranskih civilizacija. Sam koncept je da te priče priča stari kapetan dok putuje Jadranskom obalom, otkriva Ćurko.

Svaki je pojam popraćen jednom ili više fotografija snimljenih diljem naše obale. Snimio ih je fotograf koji se može pohvaliti s osam naslovnica hrvatskog izdanja National Geographica.

- Sve fotografije su iz moje arhive, osim naslovnice. Fotografija ima u rasponu od 20 godina starih do danas. Što se tiče lokacija, najsjevernija lokacija je Savudrija a najjužnija rt Prevlake, a najviše su koncentrirane na zadarski i šibenski dio. Najviše ih je s Kornata, nabraja Stipe Surać.
"Mediteranski armerun" u Zadru

Interaktivna je to knjiga s igrom ‘Lavur za kapetane iz naslonjača’ s 51 pitanjem na koja morate pronaći odgovor.

- Ako ste pročitali knjigu znate odgovor na pitanja kao što su 's kojom se biljkom namirisala Kleopatra da bi zavela Cezara?' i ako znate odgovor, to je lavanda, nađete lavandu, imate koordinate, možete ih upisati u GPS pored svake fotografije, a ako vam je to teško, onda na stražnjoj strani karte možete naći mali QR kod. Kliknete i GPS vas odvede točno na lokaciju fotografije i onda naravno po tim pitanjima na karti morate ucrtati odgovor Kleopatra odnosno lavanda, objašnjava Ćurko.

Mediteranski armerun je drugačija knjiga sa zanimljivim i edukativnim pričama na hrvatskom i engleskom jeziku. Čuvari armeruna, rokeri u duši, Bruno Ćurko i  Stipe Surać i dalje razvijaju koncept, koji je u fazi zaštite, i rade na novoj knjizi jer još ima riječi i pojmova koji ne smiju biti zaboravljeni.