Savjet psihologa: Ljudi moraju prestati misliti samo na sebe

Predstojnica Katedre za zdravstvenu i kliničku psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Anita Lauri Korajlija komentirajući u našem Studiju 4 psihološke reakcije na epidemiju poručila je da ljudi trebaju prestati misliti samo na sebe i početi voditi brigu o drugim osobama – posebno iz ugroženih skupina.

- Potpuno očekivano je da su ljudi zabrinuti, ali očekivano je i da – nisu. Očekivano je i ponašanje osoba koje ne poštuju mjeru samoizloacije, i na koje se jako ljutimo, ocijenila je na početku razgovora Anita Lauri Korajlija.

Vjerujemo porukama koje dolaze od kriznih stožera, pridržavamo se preporuka koje čujemo, no primjeri iz Italije pokazuju da ima onih koji se drže svih mjera, onih koji su ravnodušni i one koji samoizolaciju ne mogu izdržati pa se okupljaju na otvorenome, bave se fizičkim aktivnostima, pokušavaju se družiti i prkose svemu onome što se događa.

- Tako nešto možemo očekivati i kod nas. Nismo, naime, do kraja upoznati s time što znači 'samoizolacija'. Nije jasno što, primjerice, sad s djecom – smiju li izlaziti ili ne. Tu pravila još nisu sasvim jasna. Imamo još puno prostora za interpretacije, napominje Lauri Korajlija.

Škole i vrtići su zatvoreni, no čemu izolacija za djecu, ako roditelji odlaze na posao i u kontaktu su s drugima tijekom radnog vremena?

- Nije pitanje koliko će se ljudi zaraziti, jer izvjesno je da će ih biti puno. Pitanje je kako broj zaraženih svesti na što manji, na što dulje razdoblje. Zato mislim da će roditelj, umjesto da poljubi dijete, kad dođe kući poslušati sve ove mjere koje su jasno popisane – peri ruke, skidaj odjeću… Trebamo promijeniti neke navike, za dobrobit svih nas, odgovara Lauri Korajlija

'Važno da ljudi razumiju od koga dobivaju informacije'

Strah i lažne vijesti najveći su 'saveznik' koronavirusa: Imamo krizni stožer koji radi sjajan posao i daje pravovremene informacije, no pokazalo se da je ova krizna situacija, kao i slične druge, platforma na kojoj neki pokušavaju zaraditi ili privući pažnju. Zato je važno da ljudi razumiju od koga dobivaju informacije, komentirala je Lauri Korajlija upozoravajući na kolanje mnogih neistina putom društvenih mreža.

Pozivi na mir i pribranost još su uvijek učinkoviti kako ne bi zavladala panika, ali znamo da više ništa nije isto kao prije 10 – 15 dana, pa će se mnogima to činiti kao pucanj u prazno.

- Mislim da ljudima treba jasno dati okvir o kojem razdoblju govorimo. Sada se osvrćemo na otprilike dva tjedna, a po svoj prilici to će biti duži period. Nakon što smo dobili osnovne informacije, sada je vrijeme za dodatne obavijesti. Koje su precizne preporuke, primjerice, o tomu smiju li se djeca ići igrati van, kaže Anita Lauri Korajlija.

Treba misliti o ugroženim skupinama ljudi

Spomenuti primjer opet pokazuje da se različito nosimo s epidemijom – jedni drže djecu u kući, drugi ih puštaju pred kuću, a treći se ponašaju kao da se ništa posebno ne događa.

- Ako ste vi potpuno uvjereni da se vama i vašim bližnjima neće ništa dogoditi, onda mi tu ne možemo ništa. Ne možemo okolo hodati i uvjeravati ljude da misle krivo. Ali, možemo ih pozvati da na trenutak prestanu misliti samo na sebe, i da počnu misliti i na druge ljude – starije, kronične bolesnike, liječnike, preporučuje Anita Lauri Korajlija.

Na taj način pomažemo i bolničkom sustavu jer manje će ljudi nahrupiti u bolnice ako se držimo pravila.

- Policija će napraviti što može, ali glavno je pitanje odgovornost svakog od nas. Što god mislili o koronavirusu, ovo nije situacija u kojoj smo sve prenapuhali. Mi znamo da smo država u kojoj neki poštuju pravila, a neki ne, smatra Lauri Koralija.

'Nismo bespomoćni'

Opasan je i trenutak u kojem će ljudi početi osjećati bespomoćnost: Mi u ovom trenutku možda jesmo bespomoćni o smislu hoće li se epidemija širiti ili neće, ali nismo bespomoćnu u kontekstu načina na koji se širi. To je važno da ljudi razumiju. S druge strane, nakon početne zasićenosti informacijama, doći će vrijeme kad ćemo moći savjetovati da se prate samo obraćanja kriznih stožera, a ostatak vremena treba se posvetiti drugim sadržajima, savjetuje Lauri Koralija.

To mogu biti aktivnosti koje nas i inače umiruju i koje će poslužiti kao mala distrakcija – vježbati na balkonima, igrati se s djecom...

Pogledajte gostovanje predstojnice Katedre za zdravstvenu i kliničku psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Anite Lauri Korajlija u Studiju 4: