Struka poziva na hitno osnivanje koordinacije za obnovu Zagreba

Arhitekti, urbanisti i povjesničari umjetnosti pokrenuli su inicijativu za hitnim osnivanjem koordinacijskog tijela kako bi se što kvalitetnije obnovile zgrade teško oštećene u nedavnom potresu u Zagrebu te spriječile štetu u budućnosti.

Društvo arhitekata Zagreb
, Arhitektonski fakultet, Udruženje hrvatskih arhitekata, Udruga hrvatskih urbanista, Hrvatska komora arhitekata i Društvo povjesničara umjetnosti poslali su svoju inicijativu Vladi i Gradu Zagrebu, ne bi li se što prije uspostavilo tijelo koje bi definiralo sve strateške postupke, zakonodavne okvire i provedbene mjere.

- Koordinacija treba jedinstvenim, sinkroniziranim, sustavnim, stručno utemeljenim pristupom i jasnim te pravovremenim informiranjem javnosti upravljati ovom kriznom situacijom, istaknuli su u pismu upućenom premijeru i zagrebačkom gradonačelniku.

Izrazili su svoju spremnost da budu na raspolaganju građanima Zagreba i upravnim tijelima Grada i Republike Hrvatske te izvijestili da je tim stručnjaka već pristupio strateškoj analizi potrebnih aktivnosti za prevladavanje ovih zahtjevnih izazova.

Smatraju da je takav pristup nužan kako bi uspješno riješili trenutnu situaciju te prevenirali buduće slične situacije na dobrobit cijelog društva.

Prema njihovom prijedlogu, to bi radno tijelo koordiniralo gradske i županijske urede, državne institucije i predstavnike strukovnih udruženja i institucija, a s ciljem povećanja efikasnost upravljanja te pravovremenog informiranje javnosti.
Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Republika Hrvatska te strukovna udruženja trebaju predložiti operativan tim stručnjaka koji će zajednički koordinirati svim fazama sanacije posljedica.

Kažu da će veliki broj inženjera različitih struka biti uključen u narednim fazama te je potrebno koordinirano i pravovaljano unaprijed organizirati zaduženja, financijski okvir i sve ostalo što je potrebno kako bi se smanjila mogućnost širenja virusa, a samim time i novih ljudskih žrtava.

Koordinacija bi bila podijeljena u dvije razine te osobe zadužene za pravovaljano informiranje medija i  javnosti - na prvoj bi bili zaduženi za strateško planiranje i upravljanje krizom, a na drugoj bi bile operativne radne skupine.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske: Što nakon potresa?

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske oglasilo se posebnom izjavom koju je potpisao predsjednik DPUH-a Zvonko Maković. Izjavu naslovljenu 'Što nakon potresa?' prenosimo u cijelosti:

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske svjesno je opsega šteta koje je od potresa 22. ožujka 2020. pretrpjelo povijesno središte Zagreba, ali i nužnosti njegove obnove u budućnosti. Kao struka kojoj su težišta istraživanje i valorizacija spomenika i kulturnih dobara, te njihovo čuvanje i zaštita, spremni smo i obvezni uključiti se u planove obnove svim svojim znanjem, iskustvom i etičkim zasadama.

S određenom zabrinutošću pratimo razgovore o obnovi u medijima – u koje zasad nismo pozvani, a u kojima se već spekulira o restrikciji oficijelne zaštite, potrebi selekcije onoga što treba, ali i ne treba obnavljati, odnosno ukloniti kao manje važno. Te ideje o reviziji odavno ozakonjenih dokumenata o zaštiti spomeničkih urbanističko-arhitektonskih cjelina Gornjega grada, Kaptola i Donjega grada smatramo neprimjerenima u danima kada se štete identificiraju i dokumentiraju.

Poručujemo: obnova ne može i ne smije početi idejama o rušenju, nego pomnom analizom gubitaka i mogućnosti rehabilitacije spomenika i ambijenata. Primjer je stradanje i obnova Dubrovnika poslije potresa 1979. godine.

Tri povijesne jezgre Zagreba, Gornji grad, Kaptol i Donji grad dokumenti su različitih povijesnih epoha i svjedočanstvo kreativnih, intelektualnih i umjetničkih napora gradske zajednice u formiranju tih sredina. To se tiče javnih, u pravilu reprezentativnih građevina namijenjenih političko-upravnim, sakralnim, obrazovnim i kulturnim sadržajima, ali i privatnih, stambenih ili stambeno-poslovnih zgrada svih tipologija.

Poznata su stradanja povijesne jezgre Zagreba u katastrofalnom potresu 1880. godine. Poznate su dimenzije i kvaliteta obnove koja je uslijedila. Dok su se na Gornjemu gradu i Kaptolu pojedinačno obnavljali javni i privatni objekti, Donji grad se nakon potresa 1880. tek počeo formirati kao novo središte grada.

U to je doba postojalo tek nekoliko zgrada javnog značaja, poput palače HAZU, zgrade Sveučilišta, sinagoge i pravoslavnog hrama te nekoliko privatnih palača novog urbanog mjerila i stilskog, historicističkog izraza. Razvoj i intenzivna izgradnja novoga središta bila je osigurana urbanističkom osnovom iz 1865., koja je zapravo plan Donjega grada: ortogonalni sustav ulica i pravilni blokovi.

Osnovom iz 1887. definiran je parkovni okvir užega središta grada, tzv. Zelena (ili Lenucijeva) potkova, predviđena za postavu najvažnijih javnih zgrada. Nastao planski i organizirano, javnim i privatnim sredstvima, udjelom najboljih stvaralaca epohe, kao skupno i kolektivno djelo, Donji grad je postao i ostao najsnažnijim elementom urbanog i kulturnog identiteta Zagreba. Zato ga treba očuvati kao cjelinu.

Danas, za njegovu obnovu ne trebamo urbanistički plan, nego PLAN REHABILITACIJE I ZAŠTITE. Drugim riječima, ne gradi se novo, nego se obnavlja staro. Obnova, dakako, uključuje popravke i dorade, ali sve intervencije moraju biti zasnovane na analizi vrijednosti i jasnim načelima njihova održanja.

Težište mora biti na obnovi javnih zgrada s njihovim inventarom i uređenjem. Oni su nositelji našega identiteta, a njihovim gubitkom Zagreb i Hrvatska ostali bi bez svojega duhovnog i nacionalnog bića. Ali pažnju treba usmjeriti i svim drugim sastavnicama sredine, koja se štiti kao ambijentalna cjelina. Možda je obnova prilika da se napokon razmotri pristup unutrašnjosti donjogradskih blokova, zagušenih nekvalitetnom, pa i nedozvoljenom gradnjom.

Za razliku od recentnog prijedloga izmjena Generalnog urbanističkog plana Grada Zagreba, kojim se predviđa izgradnja u unutrašnjosti blokova, što znači povećanu gustoću, mi predlažemo da se ona planski urede kao mjesta boravka i komunikacije (parkovi, igrališta, pasaži). Posebno ističemo da svaki pojedini objekt ili sredina zahtijeva zasebnu studiju, projekt i plan realizacije. Javnosti treba predočiti da i plan obnove i njegove realizacije zahtijevaju vrijeme i da će dugo potrajati.

Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske zalaže se za osnutak višedisciplinarnog tima, odnosno autonomne stručne komisije, koja bi pripremala obnovu – paralelno s uklanjanjem najfatalnijih šteta i osposobljavanjem stambenih i drugih kapaciteta, što je preuzeo Grad Zagreb. Obnovu povijesnog središta treba proglasiti i ozakoniti kao prioritetni gradski projekt, što znači kao zajedničku misiju javnog i privatnog sektora.

Hrvatski povjesničari umjetnosti uključit će se u njega individualnim inicijativama, ali i sustavnim angažmanom svoje krovne stručne organizacije, Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske.