Najzagrebačkiji sin i život je dao za svoj grad

August Šenoa, "najzagrebačkiji sin" i ponajveći hrvatski književnik obožavao je svoj grad. Njegova oda "Zagrebu" objavljena je 1872. godine u časopisu Vijenac:

"Povrh starog Griča brda
Kao junak lijep i mlad,
Smjele glave, čela tvrda,
Slavni stoji Zagreb-grad;
Živ, ponosit,
Jak, prkosit,
Kad slobode plane boj.
Tko tu klikô ne bi:
Slava, slava tebi,
Zagreb-grade divni moj!..."

Gledajući stravične prizore razorene metropole nakon potresa 22. ožujka, Šenoini stihovi stalno nam se nameću, a to nije puka slučajnost. Naime, slavni je otac moderne hrvatske književnosti umro u svojem voljenom gradu sa samo 43 godine života, od komplikacije upale pluća. Tu je bolest dobio uslijed velikog naprezanja prilikom pomaganja u procjeni i otklanjanju šteta nastalih nakon velikog potresa u Zagrebu 1880. godine. Zagreb je u njegovo doba bio mali grad, s 20-ak tisuća stanovnika, a plemeniti Šenoa bio je gradski senator i aktivno se angažirao u svim gradskim poslovima.

Najjači potres otkad postoje mjerenja u Zagrebu, dogodio se 9. studenog 1880. u 7 sati i tri minute, prema podacima meteorološke postaje u Zagrebu. Nakon najvećeg udara jačine 6,3 stupnja po Richteru, slijedilo je nekoliko slabijih podrhtavanja tla. Do travnja 1881. godine zabilježeno je 185 slabijih potresa.

PREGLED: Snažan potres u Zagrebu, i niz manjih

Kao i danas, mnogi su stanovnici tada napustili grad, a po velikoj hladnoći savjesniji su ostali i pomogli sanirati ruševine. Nitko nije Zagreb volio poput Šenoe, koji je proglašen počasnim građaninom Grada 1881., iste godine kada je i preminuo 13. prosinca.

"Šenoa je najzagrebačkiji sin, Orfej koji je dao glas i riječ tome kamenju da progovara narodnom dušom",  tako je govorio Matoš o književniku kojim istinski počinje hrvatska moderna književnost. Dokumentarni film Hrvatske radiotelevizije "Šenoino doba" redateljice Nane Šojlev presjek je života, djela i ideja tog velikana hrvatske kulture i povijesti. Opširnije... 

U Zagrebu je i rođen, kao sin Aloisa Schönoe, po narodnosti Nijemca iz Češke, koji se doselio u Zagreb i postao slastičar zagrebačkog biskupa. Šenoina majka zvala se Terezija i bila je Slovakinja plemićkog porijekla. Vjerovali ili ne, jezik obitelji Šenoa bio je njemački i najstariji je sin August hrvatski naučio tek s devet godina!



Osim što je bio romanopisac (povijesni Zlatarovo zlato, Čuvaj se senjske ruke, Seljačka buna, Diogenes i Kletva), feljtonist (Zagrebulje), lirski i prozni pjesnik, svestrani Šenoa bio je i ravnatelj i dramaturg Hrvatskog zemaljskog kazališta (preteče HNK), te urednik časopisa Vijenac.

Iza Šenoe ostale su natuknice za čak 40-ak nikada napisanih romana i pripovijesti. Njegov prerani odlazak bio je velik gubitak za hrvatsku književnost i za grad Zagreb.

I "Kuća Šenoa" teško stradala u potresu – mole pomoć

U potresu u nedjelju stradalo je mnogo građevina koje su dio kulturne baštine, jedna od njih je i "Kuća Šenoa", muzej umjetnosti i kuća u kojoj se čuvaju uspomene obitelji jednog od naših najvećih književnika.