Burna prošlost Zagrebačke katedrale

Zagrebačka katedrala Marijina uznesenja, izgrađena u neogotičkom stilu, osim vjerskog i povijesnog značenja ima i veliko kulturno i arhitektonsko značenje i jedan je od napoznatijih simbola naše metropole. Imala je burnu povijest, a u posljednjem je potresu 22. ožujka još jednom teško oštećena.

Zagrebačka Prvostolnica je dugačka 77, a široka 46 metara. Do potresa je imala (ali opet će imati) dva tornja, odnosno crkvena zvonika - sjeverni toranj visine 104 metra i južni, visine 105 metara. Površina unutrašnjosti iznosi 1617 m2, a može primiti više od 5.000 ljudi. Zvonici Katedrale imaju osam zvona - pet u sjevernom, a tri u južnom zvoniku, od kojih je najveće zvono Presvetog Trojstva iz 1843. godine teško 6,5 tona. U svakom je zvoniku po jedan sat promjera 320 cm i težine oko 600 kilograma. Stari su satovi uništeni korozijom, a za izradu novih utrošeno je osam tona bronce i mjedi.

Potres je srušio južni, a sjeverni se toranj zarotirao za 15-ak centimetara pa ga se mora srušiti jer je preopasan. Najveća su unutrašnja oštećenja na oltaru i vitrajima, a zbog loše statike katedrala do daljnjeg ostaje zatvorena. Opširnije...

Punim imenom Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava, najveća je i najmonumentalnija hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrijednijih spomenika hrvatske kulturne baštine. Posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije, a suzaštitnik je sveti Stjepan kralj. Nazivaju je katedralom naših velikana, jer je posljednje počivalište Alojzija Stepinca, Franje Šepera, Franje Kuharića, Zrinskih i Frankopana.

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Trobrodna, troapsidalna katedralna crkva građena je postupno od 13. stoljeća na mjestu Ladislavove katedrale iz 11. st. i Prodanove, koja je posvećena 1217. uz prisustvo kralja Andrije II., a srušena u provali Tatara 1241. godine. Sklop Ladislavove katedrale s grobljem na redove na prostoru kaptolskog trga i tzv. "predtatarska" katedrala samo su djelomično arheološki istraženi, piše Zagrebačka nadbiskupija.

Povijest katedrale

Ubrzo nakon osnutka biskupije u Zagrebu (oko 1094. godine) počelo se s gradnjom stolne crkve u prijelaznom romaničko-gotičkom stilu. Tek je 1217. godine završena i posvećena. Uskoro je teško stradala za provale Tatara (1242.), obnovu je započeo biskup Timotej u gotskom stilu, u 16. st. je utvrđena zidinama i kulama. U 17. st. dobiva svoj masivni renesansni toranj.

Požari i navala neprijatelja više su je puta oštećivali, ali najteži udarac joj je, baš kao i danas, zadao potres 1880. godine. Nakon potresa provedena je temeljita obnova katedrale u neogotičkom stilu (1880.-1906.), po nacrtima graditelja F. Schmidta i pod vodstvom Hermanna Bolléa. Tada je dobila svoj današnji oblik s dva vitka tornja, visokim krovištem, novim stupovima u svetištu i oltarima koji su zamijenili one barokne iz 18. stoljeća.

Sestra Lina - alfa i omega Riznice Zagrebačke katedrale

Oko milijun posjetitelja godišnje uđe u Zgrebačku katedralu, čija unutrašnjost krije umjetnička blaga iz svih razdoblja, ali tek rijetki uspiju vidjeti i njezinu bogatu riznicu punu neprocjenjivog blaga koje svjedoči o 14-stoljetnom kontinuitetu kršćanstva na ovim prostorima i pripadnosti Hrvatske srednjoeuropskoj kulturnoj baštini. Među zlatnim kaležima, relikvijama, povijesnim dokumentima, najveću znatiželju, pobuđuje ovaj osam stoljeća star sarkofag s mumijom dvogodišnjeg djeteta - žrtve kralja Heroda. Među 6.000 eksponata je i najvrijednija knjiga cijele hrvatske povijesti - Misal Jurja Topuskoga, srebrna ruka u kojoj je relikvija svetog Leopolda Mandića, dar Svetog oca Ivana Pavla II. kad je došao 1994. godine.

Riznica je vrlo dobro čuvana, a jedina krađa zbila se 1927. kada je spektakularno ukraden bjelokosni plenarij prvog zagrebačkog biskupa Duha, a izveo ju je lažni grof Mirko Pyelik – Inna, zamijenivši ga s kopijom koja se razlikovala u čak 56 detalja. Kako je otkriven, saznajte u emisiji Bajkovita Hrvatska na platformi HRTi.