Povijesna tradicija Uskrsa u Zagrebu

Iako ove godine zbog epidemije nisu mogli organizirati radionice kao prethodnih godina, Muzej grada Zagreba pripremio je crticu iz povijesti slavljenja Uskrsa u Zagrebu i video radionicu uskršnjih ukrasa.

Kako bi i ove godine s publikom podijelili sjajne, kreativne ideje za izradu uskršnjih ukrasa, MGZ je sa suradnicom Martinom Knapić Horvat snimio radionicu izrade ukrasnih ‘gnijezda’ koja možete i sami izrađivati kod kuće.
- Pozivamo Vas da nam se pridružite i da se zajedno zabavimo oslikavajući pisanice. Radionica je namijenjena svim uzrastima; djeci, mama, tatama, bakama i djedovima, poručuju iz MGZ-a.



Uskrs u Zagrebu

Uskrs ili po zagrebački Vuzem je, uz Božić, jedan od najvećih i najstarijih blagdana kršćanstva. U Zagrebu su uskršnji običaji dio hrvatske tradicije. Od samog osnutka Zagrebačke biskupije 1094. godine pa sve do kraja 18. stoljeća, njegovao se biblijski događaj Isusovog dolaska u Jeruzalem.

Na Cvjetnicu, klerici bi se okupili u crkvi sv. Ivana Krstitelja u Novoj Vesi. Njih su dvanaest odjeveni u bijelo predstavljali apostole, a trinaesti je predstavljao Isusa. Zajedno s kaptolskim svećenstvom kretali su u procesiji prema katedrali. Kad su došli u katedralu svi ‘apostoli’ okupili bi se oko ‘Isusa’ ispred  glavnog oltara. Tim bi činom završili predstavljanje Isusovog dolaska u Jeruzalem.

U tjednu od Cvjetnice do Uskrsa održavala su se razna liturgijska slavlja i to na Veliki četvrtak, Veliki petak i Veliku subotu, kad se slavilo (započevši u 23 sata) Isusovo uskrsnuće.  Na uskrsnu nedjelju vjernici su na jutarnju misu na blagoslov donosili hranu i piće (kruh, jaja, slaninu, janjetinu, vino ...).

Uskrsna nedjelja slavila bi se uz obilno blagovanje. Za doručak se posluživalo jelo ranije toga jutra blagoslovljeno u crkvi. Ručak je bio obilan - juha, meso, kolači, vino...

Slavlje se nastavljalo i na Uskrsni ponedjeljak. U srednjovjekovnom Zagrebu, tada bi se djeca i odrasli igrali pisanicama. Taj običaj, pri kojem jaje držimo u šaci tako da mu viri samo vrh kojim udaramo u tuđe jaje poznat je kao ‘tucanje pisanicama’.

Uskrs se slavi i tijekom 20. i 21. stoljeća, no korizmeni se običaji mijenjaju. Od druge polovice 20. stoljeća, u potrošačkim društvima vrijeme blagdana se često koristi za poticanje kupovine.
- Pozivamo vas da pratite Facebook stranicu našeg muzeja, na kojoj ćemo, od sutra do Uskrsa, svakoga dana objavljivati po nekoliko STARIH USKRNIH ČESTITKE iz našeg fundusa. Najstarija potječe s kraja 19. stoljeća, većina ih je iz prvog desetljeća 20. stoljeća, a tu su i primjerci iz četrdesetih i šezdesetih godina 20. Stoljeća, najavljuju iz Muzeja grada Zagreba.

Detalje o tradicijama zagrebačkog Uskrsa ekipa emisije Dobro jutro, Hrvatska doznala je od voditeljice pedagoško-androgoškog odjela muzeja Vesna Leiner: