U kolikoj nam mjeri boravak i rad od kuće mijenjaju prehrambene navike?

Od početka pandemije koronavirusa brojne su obitelji, silom prilika gotovo preko noći pronašle više vremena za ležerne zajedničke doručke, dok ostale ponovno otkrivaju radost kuhanja nakon zatvaranja omiljenih im restorana.

Dio ih muči mogućnost gomilanja prekomjernih kilograma s obzirom na to da ih razne vrste namirnica, pa i onih nezdravih, dovode u iskušenje da češće posegnu za njima. Evo nekih promišljanja, pitanja i odgovora dvojice njemačkih nutricionista o načinu prehrane za vrijeme karantene.

- Koronavirus - epidemija iz minute u minutu


Hoćete li se zbog rada od kuće zdebljati?

- Ne nužno. Svi oni koji su u ovakvim (ali i u uobičaje nim) okolnostima skloniji sjedilačkom načinu života, trebali bi malo više razmisliti o svojim navikama, savjetuje nutricionist Uwe Knop.

Zašto kod kuće stalno posežem za keksima, a to ne radim u uredu? Jesu li posrijedi stres, neki drugi emocionalni razlozi ili puka dosada?

Knop za takve ima nekoliko utješnih riječi. Da bi dobila kilogram tjelesne masti (potkožnog masnog tkiva), odrasla osoba mora konzumirati dodatnih 7000 kalorija povrh onoga što joj je potrebno.

- To bi primjerice značilo dodatnih 14 pločica čokolade, kaže.

Stoga biste sebi mogli postaviti još jedno pitanje: "Krećem li se manje dok boravim kod kuće?"


Naručivanje gotovih obroka

Dostava gotovog obroka za neke je ljude trenutačno dobitna situacija - hrana je ukusna, a i dostava na kućni prag solidaran je potez. Mlada stanovnica modernoga berlinskog kvarta Prenzlauer Berga je kazala da se nada kako će svojim narudžbama pridonijeti opstanku lokalnih restorana. Već je naručivala obroke iz gruzijskog, indijskog, tajlandskog i azijskog restorana.

Knop kaže kako je bolje da svi oni koji žele podržati svoje omiljene restorane, trenutačno zatvorene zbog koronavirusa, od njih zatraže i uplate vaučere koje će iskoristiti kada se ponovno otvore. Brojni restorani, od Londona do San Francisca uslugu vaučera svojim su klijentima već ponudili.


Pomažu li nam slatkiši i brza hrana u vrijeme koronakrize?

Za mnoge je odgovor potvrdan. Možda zato što podsvjesno misle: "Zašto se gnjaviti brojenjem kalorija kad bi me sutra mogao odnijeti virus?"

Po podacima međunarodne slastičarske udruge Sweets Global Network, prodaja slatkiša u ožujku se udvostručila premda su robne kuće, zračne luke i ostala mjesta na kojima se obično prodaju zatvoreni, a izvoz se smanjuje.


Pomaže li čaj od đumbira u borbi protiv koronavirusa?

- Nema tog prirodnog lijeka koji će vam pomoći da se izborite s covidom-19, kaže Tilman Grune, direktor Njemačkog instituta za prehranu.

No dodaje da je u ovim vremenima važno jesti zdravo kako bismo ojačali imunosni sustav jer ćemo se tako, ako se i razbolimo, lakše izboriti s infekcijom. Profesor savjetuje da ne konzumiramo samo hranu bogatu kalorijama, poput tjestenine, već i puno jabuka, mrkve, kupusa, orašastih plodova, integralnog kruha i prirodnih voćnih sokova. Takva je prehrana blagodat za probavni sustav.


Hoće li ljudi početi kuhati više lokalnih specijaliteta?

I Grune i Knop odgovaraju potvrdno. S obzirom na to da su ljudi više kod kuće, imaju dovoljno vremena za isprobavanje novih recepata, a na internetu ih je jako puno, kaže Grune. No ipak dosadašnji način prehrane ne bi se smio mijenjati preko noći.


Nije vrijeme za zdravstvene gurue

Uwe Knop smatra da je većina ljudi sada svjesnija važnosti zdrave hrane i njezine pripreme.

- To je definitivno pozitivan učinak karantene, kaže nutricionist i dodaje da je uvijek dobro kad se naruši i izmijeni neka rutina.

- Možda ćete u sebi otkriti nesuđenog kuhara i pokušati pripremiti nešto novo, dodaje.

No drugima bi kuhanje možda moglo postati manje zabavno nego što je bilo ranije.

I za kraj još jedno promišljanje Uwe Knopa:"Koga u ovome trenutku zanima prehrana s s malo ugljikohidrata?"

- Svi ti zdravstveni gurui i njihovi savjeti..., oni su samo nuspojava bogatstva, rekao je.

Podsjeća da u ovim kriznim vremenima ljudi ipak kupuju najviše tjestenine, brašna i šećera.