Etnografski muzej spreman za sanaciju

Zatvorena vrata mnoge su muzeje potaknula na veću aktivnost na internetu, u nadi da će tako zadržati posjetitelje i nakon krize, a zagrebačke je pogodio i potres. Provjerili smo kako su se snašli u Etnografskom muzeju.

Zagrebački Etnografski muzej već nekoliko godina za obnovu zgrade i svoje aktivnosti povlači znatan novac iz europskih fondova.

Izvana se čini kao da se ništa nije dogodilo - nedavno obnovljeno pročelje, kupola i krov muzeja blistaju na proljetnom suncu, no iznutra je već drugačija priča.

- Pale su lutke i mi smo odlučili sada u ovoj situaciji nećemo ići na n njihovo podizanje dok se još zapravo sve trese. Ono što je stradalo u našim depoima, to je osjetljiva muzejska građa, u prvom redu keramika, staklo, opisuje ravnateljica muzeja Goranka Horjan.

Projekt statičke obnove već je napravljen, dobili su i građevinsku dozvolu, pa se u muzeju nadaju da, ovako pripremljeni, neće dugo čekati na sanaciju. No u većini muzeja slaba su točka spremišta jer to je ono što se ne vidi.

- Vi kad imate pretrpane depoe, nemate odgovarajuće ormare, nemate odgovarajuću opremu kojom se izolira predmete, onda naravno tu su i oštećenja su veća, napominje Horjan.

Etnografski muzej sudjeluje u mnogo europskih projekata, i, kažu, upravo će im oni pomoći u obnovi i zbrinjavanju građe. Goranka Horjan ujedno je predsjednica Intercoma - međunarodne muzejske organizacije za muzejski menadžment - njihove su preporuke jasne - ohrabriti muzeje da zadrže kontakt s publikom, te promišljati strategije za budućnost.

- Svaki muzej se snalazi na svoj način. Naravno, to zavisi i o prije uloženim sredstvima u digitalno opremanje i razinu informatičke opremljenosti svakoga muzeja, međutim vidimo da i mali i veliki muzeji podjednako djeluju u tom području, zaključuje Goranka Horjan.

Virtualne šetnje izložbama, radionice i različiti edukativni materijali dobar su pokušaj zadržavanja posjetitelja, ali pravi izazov slijedi jednom kad pandemija prođe.