Humanistička perspektiva pandemije COVID-19

Kriza, koju je izazvao COVID-19, donijela je brojne promjene u društvu i kulturi koji zahtijevaju promptni analitički odgovor humanističkih disciplina, a jedan takav sveobuhvatan odgovor pokušat će dati skup koji u Zagrebu 28. i 29. rujna organizira Institut za etnologiju i folkloristiku.

U fokusu skupa pod nazivom ‘Covid-19 u humanističkoj perspektivi: mutacije straha i kulturne promjene’ su vernakularni, folklorni i umjetnički oblici i žanrovi (usmeni, pisani, glazbeni, izvedbeni, digitalni (weblore) i dr.) koji imaju istaknutu ulogu u oblikovanju novih starih predodžbi, predrasuda i strahova od nepoznatog virusa koji ugrožava pojedince i zajednice.

U fokusu je, također, i kultura otpora odozdo, razne strategije održavanja ''normalnosti'' i mentalnog zdravlja s posebnim naglaskom na odgovor marginaliziranih zajednica i njihove specifičnosti.

Skup će se održati 28. i 29. rujna u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, Šubićeva 42, a IEF i projekt Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) ‘Naracije straha: Od starih zapisa do nove usmenosti’ pozivaju sve zainteresirane na prijavu panela i pojedinačnih izlaganja za sudjelovanje u skupu.

- Kriza uzrokovana novim koronavirusom izazvala je brojne nezapamćene promjene u organizaciji društvenog života i kulturi svakodnevice. Filozof Jean-Luc Nancy govori o 'komunovirusu' koji nas iznova 'komunizira', to jest sili da promislimo vrijednosti zajednice, slobode, individualnosti, morala, odgovornosti i dostojanstva čovjeka, stoji u najavi skupa.

Uz pomoć ‘doktrine šoka’ i tržišne logike koja upravlja medijima i posljedičnim afektivnim režimima, dominantni suvremeni strahovi i anksiozni doživljaji eskalirali su u dodiru s novim strahom od bolesti COVID-19 i njezinih društvenih posljedica.

Premda ključna za suzbijanje epidemije, medicinska znanja, preporuke i mjere ne mogu preuzeti ulogu simboličkog univerzuma, kulturnih kodova i vernakularnih naracija kojima pojedinci i zajednice razumiju i (iznova) oblikuju poimanje normalnosti i nenormalnosti, opasnosti i sigurnosti, smijeha i žalovanja, bolesti, zdravlja, umiranja i smrti.

- U spomenutim okolnostima nužan je promptni analitički odgovor humanističkih disciplina, posebice etnologije, kulturne antropologije, folkloristike, etnomuzikologije i znanosti o umjetnosti, ali i drugih. Poput epidemiologa u potrazi za smjerovima širenja virusa i njegovih mutacija, folkloristi i etnolozi ne nude gotove metamodele ni opće odgovore, nego prate kulturne strategije i taktike održavanja 'normalnosti' i mentalnog zdravlja 'dan po dan', dodaje se u najavi.

Skupom se želi okupiti i povezati istraživače iz različitih disciplina i sredina te potaknuti problemsku refleksiju koja traga za mogućim smjerovima (teorijskog, metodološkog, epistemološkog i ''terenskog'') istraživanja pandemijske ugroze i promjena koje je ona donijela kulturi svakodnevice.

Uz folkloriste, teoretičare i povjesničare književnosti i umjetnosti, etnologe i kulturne antropologe te etnomuzikologe pozivamo da se svojim prilozima pridruže i istraživači iz srodnih disciplina (povijesne znanosti, sociologija, psihologija i sl.).

- Etnolozi i folkloristi tragaju za izvorima, komunikacijskim kanalima, (tradicijskim) motivima i funkcijama novih kulturnih reprezentacija te prate načine njihova širenja, njihove mutacije i adaptacije potrebama pojedinaca i lokalnih zajednica u uvjetima poopćenog osamljivanja, ističe se u najavi skupa.

- Kao 'okrutni optimisti' (Berlant) s povjerenjem u snagu i prilagodljivost ljudskog duha pitamo se što je novo, a što naslijeđeno, što je lokalno, a što globalno, što je (ne)izrečeno u naracijama straha, paranoje i panike te vernakularnog otpora. Tražimo odgovor na pitanje zašto ljudi nikad i nigdje nisu imuni na tradicijsko mišljenje i folklorne predodžbe kojima se pogibeljna 'čudovišnost' nepoznate prijetnje pokušava imaginirati i 'intimizirati' te sagledati u širem kontekstu čovjekovog odnosa prema (nad)naravnom, poručuje se.

Prijave za sudjelovanje traju do 25. lipnja, a Organizacijski odbor skupa, koji čine Una Bauer, Naila Ceribašić, Renata Jambrešić Kirin, Ivana Katarinčić, Jelena Marković i Ines Prica, strogo će se držati preporuka nadležnih tijela o sprječavanju širenja zaraze te da će sukladno njima omogućiti i online sudjelovanja, bude li to potrebno.
Međunarodno istraživanje o utjecaju korone na naš život