Tata, je li ova doktorica ninja?

Biti liječnik u doba pandemije Covid-19 nije baš najsretnija stvar na svijetu, a biti pedijatar pulmolog/alergolog koji svakodnevno brine o zdravlju najmlađih koji imaju problema upravo s respiratornim sustavom i plućima, čini se teškom zadaćom.

Upravo to na dnevnoj bazi radi dr. med. Iva Mrkić Kobal, spec. pedijatrije s užom specijalizacijom pedijatrijske alergologije i kliničke imunologije. Svoju je specijalizaciju obavila u zagrebačkoj Dječoj bolnici Srebrnjak, najcjenjenijoj kad je riječ o dječjim problemima s alergijama, pulmologijom, astmom, bronhitisom, a danas radi u privatnom sektoru.

No, ništa manje opterećenje nema na dnevnoj bazi kad je riječ o malim pacijentima. Covid 19 nema milosti ni prema djeci. Upravo zato, kaže nam dr. med. Iva Mrkić Kobal, od početka epidemije koronavirusom zdravstveni se sustav uvelike promijenio stavljajući naglasak na liječenje pacijenata oboljelih od COVID-a-19 te na liječenje hitnih pacijenata.

- Broj tzv. hladnih pregleda uvelike se smanjio s ciljem prevencije širenja zaraze, ista promjena zahvatila je i pedijatriju tako da su trenutno odgođeni svi pregledi koji nisu neophodni, uz nastavak preventivnih aktivnosti u vidu sistematskih pregleda i cijepljenja djece. Pacijenti se svakako moraju telefonski najaviti prije dolaska kako bi im se omogućio termin pregleda te se provjerili epidemiološki podaci o kontaktu s COVID pozitivnim osobama, odnosno sama klinička slika djeteta. Prilikom dolaska na pregled više nema gužvi u čekaonicama, čime su pacijenti, a i medicinsko osoblje zapravo zaštićeniji od širenja infekcije COVID-om 19. Fizikalni pregled pedijatrijskih pacijenata nije se mijenjao, jedino smo zbog epidemiološke situacije prisiljeni stalno nositi zaštitnu opremu što ponekad nije jednostavno nama samima, a često izaziva strah u naših malih bolesnika. Jedno dijete je nedavno pitalo: „Tata, jel ova doktorica ninja?", govori nam dr. Mrkić Kobal.

No, kada u ordinaciju uđe dijete koje se guši od kašlja, nije baš jednostavno. Treba se zaštititi i zato se nosi sva oprema koja nije nimalo jednostavna, a nije ni jednostavno biti pod maskama cijelu smjenu. A dječjim pulmolozima najteže je. Jer njihov svaki mali pacijent guši se od kašlja. Svejedno, znaju kako raspoznati bolesti.

Razlika astme i COVID-19

-
Astma je kronična bolest karakterizirana reverzibilnom bronhoopstrukcijom, odnosno ponavljajućim epizodama otežanog disanja. Najčešće je vezana uz alergiju. COVID-19 za razliku od astme je akutna infektivna bolest koja može imati široku kliničku sliku, osobito u djece, u kojih je najčešće asimptomatska ili ima blage simptome infekcije gornjih dišnih putova. Tek manji broj razvija upalu pluća odnosno komplikacije upale pluća u vidu respiratornog zatajenja. Glavni simptom koji ih u početnoj procjeni razlikuje je povišena tjelesna temperatura. Osim povišene tjelesne temperature i suhog kašlja, kod infekcije COVID-om 19 javlja se i grlobolja, bolovi u mišićima, glavobolja, opća slabost. Suhi kašalj, otežano disanje, često praćeno šmrcanjem, pojačanom sekrecijom u nosu, svrbežom nosa i očiju, osobito u sezoni polenacije zapravo više upućuju na astmu", kaže nam doktorica i dodaje da prema do sada objavljenim podacima o infekciji COVID-om u djece prvo je za naglasiti da djeca rijetko obolijevaju od COVID-a.

- Prema podacima kineskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti od ukupno 44.672 dokazana slučaja infekcije 416 (0.9%) su bila djeca u dobi 0-9 godina, 549 (1.2%) u dobi 10-19 godina. Epidemiološki podaci iz Italije su slični, 318 djece u dobi 0-9 godina (0.5%) i 386 (0.7%) u dobi 10-19 godina. U one djece koja su imala dokazanu infekciju COVID-om većina ih je ili bila asimptomatska ili imala blagu kliničku sliku. Blaga klinička slika uključuje infekciju gornjih dišnih putova, povišenu temperaturu, kod dijela djece i proljev",  govori dr. Mrkić Kobal, ali i napominje da imaju dobre mjere trijaže i da do sada nije imala osobno iskustvo liječenja djeteta koje je "zaradilo" koronavirus. Još u tijeku telefonskog razgovora s roditeljima radi se trijaža, pa ako se imalo posumnja da je riječ o virusu koji je paralizirao svijet, roditelje se upućuje na epidemološku službu.

- Kod pacijenata kod kojih pregledom postavimo sumnju na infekciju COVID-om sami bi trebali pozvati epidemiologa te osigurati siguran transport do ustanove radi testiranja i eventualnog daljnjeg liječenja djeteta. Od početka ove epidemije imali smo jedno testirano dijete s upalom pluća koje je bilo COVID-19 negativno - dodaje.

COVID-19 nije gripa!

U početku pandemije slušali smo kako je koronaviru sličan gripi. No, tijek bolesti i opisi koji dolaze s prve linije iz bolnica razuvjeravaju nas iz dana u dan. Klinički postoje razlike, ali i sličnosti.

- Iako COVID-19 i influenza virus uzrokuju respiratornu bolest i upalu pluća klinički ipak postoje značajne razlike između infekcija. Gripa uglavnom počinje -4 dana od kontakta sa zaraženim dok se infekcija COVID-om javlja između 1-14 dana, najčešće 5 dan. Klinički simptomi kod gripe javljaju se naglo dok se kod COVID-a razvijaju postupno. Obje infekcije karakterizirane su temperaturom i kašljem, bolovima u mišićima, glavoboljom, grloboljom, poteškoćama s disanjem, moguće i proljevom. U laboratorijskim nalazima obje infekcije ćemo naći leukopeniju i limfopeniju, dok se kod COVID-a još opisuje eozinopenija.

Infekcija COVID-om ima još neka biokemijska obilježja po kojima se može razlikovati od gripe. Radiološki nalaz kod COVID-a također je specifičan u odnosu na druge virusne upale pluća, a karakterizira ga uglavnom periferna i obostrana distribucija upalnih infiltrata koji imaju izgled zrnatog stakla, tzv. ground glass opacities i vaskularna zadebljanja u lezijama, dok se kod drugih virusnih pneumonija češće viđaju adenopatije, centralna + periferna distribucija te pleuralni izljevi - napominje doktorica.

Djeca asmatičari nisu u većem riziku

Kako se stalno govori da su u većem riziku od težeg oblika bolesti odrasli koji imaju kronični problema, pa i s plućima, pitanje svih pitanja je je li i kod djece tako.

- Astma i alergije se za sada nisu pokazali rizičnim čimbenikom za obolijevanje od težih oblika COVID-a 19 iako sama infekcija može pogoršati astmu. Najvećim rizičnim čimbenikom za razvoj teže kliničke slike kod djece se pokazala dob, odnosno mlađa djeca su,  prema do sada objavljenim studijama bila podložna razvoju teže bolesti izazvane COVID-om 19 - odgovara doktorica i nastavlja:

- Prema sada dostupnim podacima nema objavljenih podataka da osobe koje boluju od astme imaju povećan rizik od infekcije COVID-om. Ipak ukoliko obole, a imaju umjerenu ili tešku astmu smatra se da imaju povećan rizik od razvoja teže kliničke slike.

- Zbog navedenog, kako kod odraslih tako i u djece koja imaju od ranije dijagnosticiranu astmu, od izuzetne je važnosti redovita primjena inhalacijske terapije (lijekova koji kontroliraju bolest – inhalacijskih kortikosteroida ili kombinacije inhalacijskih kortikosteroida s dugodjelujućim bronhodilatatorima). Također je važna pravilna primjena terapije (npr. korištenje pomagala kod primjene inhalera), izbjegavanje potencijalnih okidača astme. U slučaju bilo kakvih dvojbi preporuka je ne prekidati ili mijenjati terapiju prema vlastitom nahođenju bez konzultacije sa svojim odabranim pedijatrom ili pulomologom/alergologom.

Otvaranje vrtića i škola

Ako je tome tako, da mlađa djeca imaju nešto veću mogućnst razvijanja težeg oblika bolesti, postavlja se pitanje oko otvaranja vrtića i slanja djece nižeg osnovnoškolskog uzrasta u škole. Dr. med. Mrkić Kobal otklanja dvojbe.

- S obzirom na teškoće održavanja mjera higijene i socijalnog distanciranja , osobito među mlađom djecom, navedeno sigurno predstavlja rizični čimbenik. Međutim, pozitivna okolnost je rjeđe obolijevanje djece. Sagledavajući jedno i drugo, a kako su se dosadašnje  odluke i rezultati našeg kriznog stožera pokazali izvrsni i to u svjetskim razmjerima, mislim da možemo imati potpuno povjerenje u njihove odluku o skorašnjem otvaranju  vrtića i škola - smatra.

Pitanje svih pitanja

Čeka se cjepivo ili lijek, svijet stoji zbog jednog malog virusa i svakako je pitanje kad ćemo ponovno krenuti u normalan život. Kad će doći toliko željeno cjepivo.

- To je vjerojatno trenutno "pitanje za milijun dolara". Diljem svijeta svjedočimo drugim valovima epidemije, tako da zapravo nemam decidiran odgovor. Pretpostavljam da ćemo se morati naučiti živjeti s COVID-om 19 sve do vremena dok se ne razvije cjepivo i ne bude dostupno u našoj zemlji. I pronalazak specifičnog lijeka bi bio izvrsno rješenje. Vjerojatnost da virus iščezne postoji, no prema trenutnim događanjima u svijetu mislim da je vrlo mala - govori dr. Mrkić Kobal i poručuje roditeljima:

- Nemojte paničariti, provodite higijenske mjere i mjere socijalnog distanciranja te upute kriznog stožera. Izbjegavajte kontakt s voljenim starijim i/ili kronično bolesnim članovima obitelji. Ukoliko dijete ima kroničnu bolest, terapiju primjenjujte redovito prema ranijim uputama vaših liječnika. Ukoliko posumnjate na infekciju COVID-om ili imate neku drugu poteškoću obavezno se javite telefonski svom liječniku kako bi se adekvatno organizirala skrb za vaše dijete.