3. svibnja 1808. - Goyina slika

Kada su Napoleonove postrojbe 1808. stigle do Madrida, mnogi su se španjolski frankofili nadali da će Francuzi provesti reforme, ali je s druge strane, njihov nacionalni ponos bio povrijeđen.

U Madridu su ubrzo počeli nemiri, koji su doveli do velikog krvoprolića. Prikaze klaonice Španjolaca i Francuza tijekom petogodišnjega gerilskog rata, poput suvremenih ratnih dopisnika ovjekovječio je znameniti španjolski slikar Francisco Goya u svom najvrednijem ciklusu Strahote rata. Na slici 2. svibnja 1808. Goya je prikazao kako razjarena masa skida s konja francuskog vojnika i ubrzo ga linčuje. Taj je događaj potaknuo silovitu francusku osvetu.

Francuski general Murat razjareno je izjavio: ''Potekla je francuska krv. To traži osvetu!'' Svaki Španjolac kod kojega se nađe oružje bit će strijeljan. Sljedećeg dana, 3. svibnja 1808., francuska garda smaknula je oko 400 običnih građana – prosjaka, obrtnika, redovnika i seljaka. I taj je događaj Goya vrhunskim umijećem prikazao na platnu. Pokolj nevinih ljudi poput iskre je potaknuo nacionalnu pobunu protiv francuskih okupatora. Rat pun mržnje i okrutnosti snažno je djelovao na Goyino slikarstvo. Stranice svog crtaćeg bloka Goya je ispunio scenama ubojstava, mučenja i grabeža, te ih prenio na gravire. Iako ''Strahote rata'' izgledaju kao da prikazuju autentične događaje iz gerilskog rata i njegovih okrutnosti, Goya je malo toga vidio iz prve ruke. On nije bio ratni dopisnik, nego je slikao prema svjedočenju drugih i mašte.

I slike 2. i 3. svibnja 1808., koje su postale španjolska nacionalna ikona, a koje djeluju kao da je umjetnik iz borbene akcije pohitao u svoj atelje, Goya je naslikao 6 poslije. Time je osigurao svoj položaj kod Ferdinanda VII., novog samodršca, koji je poslije Napoleonova poraza učvrstio stari apsolutistički režim. Novi je vladar slavnom slikaru milostivo dao plaću, ali je naredio da se platna spreme u skladište. Pretvaranje običnih ljudi u pobjednike nije se uklapalo u sliku o apsolutističkom vladaru.