Svuda idu divlje svinje

Uništeni vrtovi, voćnjaci, razrovani travnjaci - slika su s kojom se redovito bude mještani Kostrene. Štetu im stvaraju - divlje svinje.

Općina u suradnji s lovačkim društvom problemu je pokušala doskočiti zasjedama, ali kako je riječ o naselju, odstrel je vrlo teško izvediv.

Ovaj natpis njima ništa ne znači. Razrovana livada, srušen suhozid - to su posljedice nedavnog posjeta divljih svinja u dvorištu gospođe Željke.  

- Posjeti su svakodnevni, mogu reći "svakonoćni”. Što god smo pokušali i uz pomoć općine i lovaca, one jednostavno i dalje dolaze. Navikle su se, imaju što jesti, vole one i hrast i dunju i smokve, a zimi nam kopaju gomoljike tako da ih se mi jednostavno ne možemo riješiti, govori Željka Ergedžija, mještanka Kostrene.

Ne pomažu ni repelenti ni hranilice postavljene u šumi.

Na terenu veličine samo 1 četvorni kilometar za svinje nema dovoljno hrane, a ni lovci im ne smiju dati više nego što je propisano, kao što je propisano i kada te koju životinju smiju ustrijeliti.

- Ali stvar je i u tome da ako ja večeras ustrijelim jednu divlju svinju, onda tu 10 dana više ne dolazi niti jedna. A mi tu nemamo dovoljno prostora za ustrjel jer moramo biti dovoljno udaljeni od kuća, naglašava Zoran Lukić, lovnik.

U općini, kažu, čine što mogu, a pomoć traže i s viših razina.

- Postoje tu i određeni automatski kavezi za ulov svinja, međutim lovci za postavljanje nemaju ovlaštenja. Tražimo  od nadležnog ministarstva i svih ostalih, da nađemo rješenje za taj problem i pognemo stanovnicima, govori Dražen Vranić, načelnik općine Kostrena.

Koji strahuju hoće li iz šumarka iskočiti svinja.

- Pogotovo jer imamo unuke koji se igraju na livadi, u grmlju, međutim ne možemo ih pustiti bez nadzora, naglašava Željka Ergedžija, mještanka Kostrene.

Razumljivo, bez obzira na to što kažu da divlje svinje u prirodi bježe od čovjeka.