Jedemo li s osjećajem krivnje?

Jedite bez straha od debljanja, bez osjećaja grižnje savjesti, bez takozvanih štetnih sastojaka – često su to rečenice koje možemo čuti ili pročitati na brojnim namirnicama u novije vrijeme. Jesmo li previše okrenuti dijetama, jedemo li s osjećajem krivnje i utječu li novi trendovi previše na naš doživljaj hrane, provjerila je Marija Pranjić.

Ako u google tražilicu upišete riječ "diet" odnosno dijeta dobit ćete oko 4 milijarde i 750 milijuna rezultata. Većinom su to linkovi na različite članke sa savjetima za najbolje, najdjelotvornije i najbrže dijete ili pak preporuke za proizvode koji bi nam u tome mogli pomoći i koje možemo jesti bez grižnje savjesti. Znači li to da se hrana dijeli na dobru i lošu. I da trebamo osjećati krivnju ako jedemo slatku ili masnu hranu primjerice?

- Mi smo postali zapravo na neki način jedne medijske ovce. Trebamo si to ne dozvolit. Treba razmišljat. Treba razmišljat svojom vlastitom glavom i razmišljat o tome što je to izbalansirana hrana. Da je u redu da se ja da ja jedem i kobasicu, ako ću je balansirat s nekim drugim nutrijentom, objašnjava dr. Hrvoje Handl, voditelj Dnevne bolnice za poremećaje prehrane, PB Sveti Ivan.

Ljudska psiha, tvrde psihijatri, voli takozvane crno-bijele situacije. U slučaju izbora namirnica tako ih dijeli na zdrave i nezdrave odnosno dobre i loše. Tako je sve popularniji trend demoniziranja određenih nutrijenata poput ugljikohidrata, bez kojih naš organizam ne može.

- Postoje razne teorije o tome da su ugljikohidrati loši, da čine loše našem tijelu,pogotovo kad govorimo o šećerima. Pri tom zaboravljamo recimo da naš mozak koristi gotovo isključivo samo glukozu. Znači jednostavan šećer za energiju, kaže Maja Žanko, voditeljica nutricionističke grupe, PB Sveti Ivan.

- Ako mi znamo da u nekoj kategoriji postoji nešto zdravo nama je to super. Nama je to izvrsno i mi ćemo odmah ić birat zdravo. To znaju i oni koji nam to prodaju. Pa nam onda zato prodaju zdravu hranu i police zdrave hrane na našem u našim trgovinama su ništa naspram onih kakve postoje u Europi i u Americi. To je jedna velika industrija, dodaje Handl.

I upravo zato što je riječ o industriji, kojoj je primarni cilj zarada, ne treba vjerovati niti svim kampanjama i proizvodima na tržištu koji nas uvjeravaju da ih smijemo jesti bez grižnje savjesti jer nemaju šećera ili masnoće.

- Kad vam neka industrija ponudi nešto zdravo i kaže ovo je apsolutno zdravo, to smijete. To je kao da vam je majka dala svoju naj svoje najbolje i najbolje vam je skuhala. Jer vi ste u jednoj dječjoj poziciji. Ne morate uopće razmišljat. Ako je to nula devet, ja se od toga neću zdebljat, ja toga mogu jest. I onda ono što ljudi rade oni pretjeraju isto u tome. Kažu je najeo sam se, al sam se najeo ipak niskokaloričnoga, kaže Handl.

Ovakav nezdrav stav prema hrani može dovesti i do poremećaja u prehrani-anoreksije, bulimije i ortoreksije. Iako ortoreksija još nije službeno uveden kao medicinski termin, sve se češće prepoznaje i definira kao stanje u kojem je osoba patološki usmjerena na zdravu prehranu.

- Takve osobe žive jedan jako jako programiran život i misle da im je to jako dobro i jako lijepo. A onda kad se desi nekakva zabava, nekakav tulum, neko spontano društvo u subotu popodne koje ih vodi na neku picu ili na nekakve grickalice il nešto izbezume se, objašnjava.

Umjesto traženja prečaca i posezanja za brzim dijetama kao rješenjima za gubitak viška kilograma, trebalo bi se fokusirati na promjenu životnog stila, uvođenjem balansirane prehrane. Jer kada naša svijest nešto zabrani, podsvijest upravo to želi i rađa se žudnja. To dovodi do stvaranja stresa, povratku starim navikama i jo-jo efekta, što na kraju rezultira i psihološkim problemima.

-  Mi u dnevnoj bolnici za poremećaje hranjenja u sv Svetom Ivanu radimo dakle sa osobama koje su ušle u poremećaj hranjenja gotovo, reći ću vam, u devedeset i pet posto slučajeva je to bilo nakon neke vrste stroge dijete, ističe Žanko.

U suvremenom svijetu hrane ima toliko da imamo tu privilegiju da ju dijelimo na dobru i lošu. Iako zdrava i uravnotežena prehrana utječe na zdravlje organizma i kvalitetu života, stres je, ističu stručnjaci, još važniji faktor.
Opsjednutost zdravom, niskokaloričnom hranom sa smanjenim udjelom šećera i masnoća dugoročno će rezultirati gomilanjem stresa i još većim posljedicama za zdravlje čovjeka. Pa ako vam treba nešto slatko, pojedite taj komad čokolade-ništa se strašno neće dogoditi.

Emisiju Zdrav život pogledajte na našoj platformi HRTi.