30. svibnja 1990. - Dan hrvatskog Sabora

Na današnji dan 1990. godine utemeljen je prvi demokratski izabrani hrvatski Sabor.

Konačno, poslije dugo vremena i raznolikih režima, koji su svojom prisilom ili duhovnom obmanom tjerali hrvatski narod na sam rub opstanka, Hrvati su stekli pravo da budu svoji na svome, da djeluju na crti vlastitih interesa, a ne unutar nametnutog zajedništva, nazivalo se ono Ugarskom, Austrijom, Kraljevskom ili socijalističkom Jugoslavijom.

Taj svibanjski dan, koji se slavi kao blagdan hrvatske državnosti, počeo je povratkom stare tradicije. Uoči prvog zasjedanja Sabora brojni zastupnici i uglednici na čelu s doktorom Franjom Tuđmanom prisustvovali su svečanoj misi u zagrebačkoj prvostolnoj crkvi. Kardinal Franjo Kuharić u svojoj je propovijedi ocijenio pobjedu demokracije prekretnicom u narodnom životu i izrazio uvjerenje da će se u budućnosti ostvarivati duhovni, moralni, kulturni i ekonomski napredak hrvatskog naroda u skladu s njegovim neotuđivim suverenitetom, a za dobro i sigurnost svih građana kojima je Hrvatska lijepa domovina.

U svečarskom tonu održano je i prvo zasjedanje demokratski izabranog Sabora. Proglašenje rezultata glasovanja za predsjednika Predsjedništva, izbor doktora Franje Tuđmana, popraćen je aklamacijom sabornika. Doktor Tuđman u nadahnutom je govoru podsjetio na važne datume hrvatske povijesti i borbe hrvatskog naroda za očuvanje svoje državnosti, naglasivši da je upravo sada učinjen presudno važan, prvi korak na povratku hrvatskog naroda i njegove države europskoj civilizacijskoj, političkoj, kulturnoj i gospodarskoj tradiciji.

Kao glavni cilj u najbliže vrijeme naveo je donošenje novog Ustava Republike Hrvatske s uspostavom demokratskih sloboda građana i državnim suverenitetom kao temeljnim odrednicama. Poslije zasjedanja Sabora na središnjem zagrebačkom trgu, tada još Trgu Republike, održana je veličanstvena narodna proslava na kojoj su građani burno pozdravili upravo izabrano državno Vrhovništvo.

Prvi predsjednik novog Sabora doktor Žarko Domljan predao je zatim doktoru Franji Tuđmanu predsjedničku lentu u bojama hrvatske trobojnice, a onda je obnovljen drevni hrvatski običaj da se u kolijevku, pod jastuk, polože kruh, zlatnik i pero, kao simbolične oznake života, blagostanja i kulturnog napretka.
U smiraju dana, koji je hrvatskom narodu vratio ponos i dostojanstvo, nezapamćeno mnoštvo ljudi proveselilo se do kasno u noć uz jarunsko jezero. Ali ubrzo, na suverenu Hrvatsku počela je besprimjerna barbarska jugovojna i velikosrpska agresija. No, Hrvatska je ipak ušla u svjetsku zajednicu kao slobodna država pripravna da za to podnese sve žrtve.