Umro je arhitekt Nikola Filipović

U 87. godini umro je jedan od najvažnijih hrvatskih arhitekata Nikola Filipović. Godinama je bio profesor na Arhitektonskom fakultetu, surađivao je s Dragom Iblerom i Dragom Galićem.

Nikola Filipović rođen je 13. ožujka 1934. u Zagrebu, a u rodnom gradu je i umro u ponedjeljak, 18. svibnja.

Diplomirao je 1958. na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojemu se, na poziv arhitekta Drage Galića, te godine i zaposlio. Nakon što je profesor Neven Šegvić, koji je bio i Filipovićev veliki prijatelj, otišao u mirovinu, Nikola Filipović nastavio je predavati dva predmeta koja je predavao profesor Šegvić.

S tadašnjom suprugom Ines Filipović projektirao je interijer hotela Dubrovnik 1972., te interpolaciju hotela Dubrovnik II, za koju su 1982. dobili nagradu Viktor Kovačić.

Filipovićeva najpoznatija djela su redom ostavrena u Zagrebu za koji je bio duboko vezan: zgrada INA - Naftaplina u Šubićevoj ulici , stambena zgrada u Zamenhofovoj ulici, kao i projekt uređenja Sportsko-rekreacijskoga centra Šalata.

Među novijim djelima su poslovna grada Filiptrade, s akademikom Brankom Kinclom surađivao je na dogradnji Dinamovog stadiona, a s drugom suprugom Davorkom Križ-Filipović 2005. je napravio poslovni centar VMD. Zaslužan je i za interijer Floresa u Dežmanovu prolazu.
Monografija majstora arhitekture Nikole Filipovića
Godine 2008. dobio je nagradu Vladimir Nazor za životno djelo. Najviše od svega je volio Zagreb, kako je sam često isticao, iz kojeg nikada nije izbivao dulje od 2 tjedna.

- Profesura. To je moj životni poziv. Drago mi je da sam to odabrao. Govoriti djeci da je arhitektura jedna prekrasna stvar, izjavio je Filipović prije četiri godina za naš Dnevnik u povodu izlaska monografije.

MinistricaObuljen Koržinek: Otišao je  istinski majstor arhitekture
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izrazila je sućut u povodu smrti uglednoga hrvatskog arhitekta Nikole Filipovića, pri čemu je istaknula da je njegovim odlaskom hrvatska arhitektonska i kulturna javnost ostala bez vrhunskog intelektualca i istinskoga majstora arhitekture.

- Odlaskom Nikole Filipovića hrvatska arhitektonska i kulturna javnost ostala je bez vrhunskog intelektualca, istinskoga majstora arhitekture koji je svojom energijom i entuzijazmom, a nadasve neiscrpnom ljubavlju prema struci, povezivao generacije teoretskom misli i projektantskim vještinama, riječi su sućuti koje je, među ostalima, uputila ministrica kulture.

- Nikolu Filipovića pamtit ćemo kao dugogodišnjega profesora suvremene arhitekture, stvaratelja neponovljivih crtačkih murala u kredi na pločama zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, svjetskoga putnika koji je svoja zapažanja brižno utkao u misli studenata, istaknula je Obuljen Koržinek.

- Pamtit ćemo radoznalost, hrabrost i kreativnost, a nadasve pozitivnu energiju, koje su gospodina Filipovića izdvajale kao čovjeka, krasile i tjerale na istraživanje i povezivanje teorijske misli i djela", napisala je ministrica.

Istaknula je da će nam Nikola Filipović ostati u sjećanju kao dokaz nevjerojatnoga talenta i neponovljive crtačke vještine, te kao čovjek koji je neiscrpnom ljubavlju dijelio svoja saznanja i promišljanja i utemeljio jedinstven put u poučavanju arhitekture.

- Njegov put obvezuje nas da i nadalje tražimo odgovore i postavljamo pitanja. Uvjerena sam da će i nadolazeće generacije upiti snagu ovoga genija te tako dati trajni smisao njegovim dostignućima, stoji u sućuti ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek.