Ljubav mladih u vrijeme koronavirusa

Vrijeme izolacije možemo gledati i kao period kako bi ponovo, na drugačiji način procijenili rizike ali i nagrade započetih novih odnosa. Iskoristimo tu priliku, malo usporimo i bolje upoznajmo osobu s kojom se želimo povezati.

Živimo u novo vrijeme, kako kažu novo normalno vrijeme. Kakvo je ono zapravo? Koja je uloga društvenih mreža u romantičnim odnosima? Naime, danas sve više živimo u virtualnom svijetu i pitamo se koje su to zamke, koji su rizici i koje su prednosti pogotovo u ovo doba Covida?

U Dobro jutro Hrvatska na ova pitanja dali su stručne odgovore gosti emisije dr. sc. Igor Mikloušić, psiholog i Krešimir Prijatelj, mag. psihologije.

U doba Covida, doba izolacije što  se događa s romantičnim odnosima koji su isto dio života i oko nas? Igor je pojasnio.

- Podaci koji dolaze su zanimljivi, neki su dobri,  neki loši prvenstveno nakon ovog perioda karantene ili ostajanja doma. Čini se da prvi podaci iz Kine pokazuju da postoji jedan skok razvoda, više vremena su provodili zajedno, došlo je do nekih nesuglasica i zbog stresa koji su imali, došlo je do ubrzanja procesa koji su se već  događali. S druge strane imamo jedan skok u broju trudnoća, neki su to vrijeme počeli provoditi ne samo u svađi, nego i produbljujući svoje veze i odlučujući se za jedan korak dalje u svojim vezama. Ono što je jako zanimljivo, ako gledamo   komunikaciju i online upoznavanje partnera, pogotovo za mlađe generacije, većina susreta i veza počinjanju se događati putem društvenih mreža. Online aplikacije  svih oblika  bilježe porast.  Jako raste i broj poziva unutar aplikacija, ljudi šalju poruke,  traže kontakte i zovu više.

Svi ovi znanstveni podaci koji su prvi objavljeni dolaze iz Kine koja je prva prošla kroz ovaj proces, a podaci koji dolaze o povećanju korištenja online aplikacija dolazi iz SAD-a gdje su sjedišta tih kompanija. Stigli su i podaci iz Italije pod nazivom „Ljubav iz doba Covida“ koji govore da su u vrijem karantene ljudi osjećali veću  seksualnu želju i seksualne interese.

Krešimir Prijatelj napisao je „Izazovi i veze romantičnih odnosa mladih za vrijeme Covida", a u naglasio je i koji su rizici.

- Mnogi mladi ne progovaraju o svojim iskustvima o nasilju u digitalnom okruženju. O  aktualnoj zdravstvenoj krizi upozoravaju brojne organizacije diljem svijeta, a Svjetska zdravstvena organizacija naglašava opasnost od porasta svih oblika nasilja, pa tako i elektroničkog nasilja. Veza kod mladih adolescenata je zaista važno razdoblje u životima čovjeka u kojima mladi stupaju u prve romantične odnose čime ispunjavaju potrebu za pripadanjem i ljubavi, a ujedno gradi teme za neke buduće partnerske odnose kasnije u životu. U vrijeme aktualne krize adolescenti su sputani u ostvarivanju romantičnih odnosa što nekima može teško pasti.

Naime njihov mozak nije u potpunosti razvijen konkretno prefrontalni korteks  koji upravo odgovoran za izvršne funkcije poput kontrole impulsa planiranja i shvaćanja posljedica vlastitog ponašanja i zaista mladima trenutno može biti izazovno održati postojeće partnerske odnose, a s druge strane može biti rizično stupati u nove odnose. U istraživanju iz 2017. dobiveno je kako 78% mladih doživljavaju da ih partneri više puta telefonski ili porukama provjeravaju tijekom dana o tome gdje su, što rade, traže dokaze u vidu screenshot-ova i tu je važno naglasiti kvalitetu nad  kvantitetom i stvoriti novu rutinu u kojoj će mladi izdvojiti vrijeme u danu koje će posvetiti svom partneru i pri čemu će pronaći prostor, u sobi, kući, stanu gdje živi omogućiti relativno neometano komuniciranje. Stručnjaci naglašavaju i prednosti video poziva nad klasični pozivima zbog promatranja izraza lica a mladi se potiče na kreativnost u vidu pronalaženja aplikacija igrice i drugih formata putem kojih bih mogli online kvalitetno i zabavno provoditi zajedničko vrijeme. A mlade treba i poticati bude da budu fleksibilni i pronađu ravnotežu između zahtjeva okoline odnosno mjera nadležnih institucija I vlastitih želja.

U tom balansiranju između izazova i i rizika jesu li se mladi u ovo doba Covida ipak javljali za pomoći, je li bilo više poziva nego inače, kako biste ocijenili tu situaciju?

- Mladi se javljaju redovito i u Polikliniku i na  savjetodavne linije poput Hrabrog telefona. Ono što bi htio naglasiti je da u puštanje u nove odnose kod mladih preko Interneta  se pokazao rizičnim još  i ranije jer uvijek postoji opasnost da se iza profila nalazi osoba koja se sasvim drugačije predstavlja adolescentu i iz toga u  savjetodavnim razgovorima adolescentima a i roditeljima naglašavamo da je znanje štit da u ovom kontekstu poznavanja osnova postavke privatnosti osobe na društvenim mrežama može zaštiti mladu osobu od neprimjerenih  sadržaje i smanjiti rizik od elektroničkog zlostavljanja i nasilja. Mnogi aspekti života adolescenata preselile se online, od obrazovanja pa sve do partnerskih odnosa zbog čega je zapravo i povećan rizik od elektroničkog nasilja u odnosima a rezultati istraživanja unazad par godina pokazuje kako 50% mladih bar jednom u životu doživi Saiber nasilje od svog partnera dok ¾ mladih izvještava o barem jednom vidu elektroničkog nasilja u vezama u posljednjih 6 mjeseci, a dodatno zabrinjavaju podaci kako elektroničko nasilje značajno povezano i s emocionalnim nasiljem dok žrtve elektroničkog nasilja u prosjeku dožive 23 incidenta u period od pola godine.

Ima li razlike između mladih i starih što se tiče romantičnih odnosa na društvenim mrežama, općenito u ovom novom digitalnom svijetu, odgovor je dao Igor:

- Postoje razlike prvenstveno stoga što mladi lakše i brže usvajaju nove tehnologije. Ovo su nova vremena,  treba se naučiti s njima nositi, nove generacije preko ovih novih aplikacija što lakše i brže upoznavali što veći broj ljudi i koje nam olakšavaju nekakve procese. One imaju svoje pozitivne strane, ali moramo znati da iako se većina online susreta ili romantični susreta prvo događa, konverzija primjerice sa susreta na Tinderu na stvarnu vezu otprilike 10% za žene do 0,5% za muškarce. Postoji dojam velikog izbora,  on na neki način postaje paradoks upravo zbog veličine tog broja ljudi mi se manje posvećujemo pojedincu i manjih upoznajemo,  baš se čini prvi podaci koji dolaze za ovaj period u kojem smo bili nužno odvojeni, a u koje smo morali dobro vagati, hoćemo li prekinuti izolaciju i započeti nekakav odnos s osobom nas je možda vratio na staro i možda malo više komuniciramo prije toga, bolje upoznajemo osobu s kojom se želimo povezati i onda se tek upuštamo u nekakvu vezu, tako da dugoročno ćemo vidjeti što ova transformacije znači za nas.

Je li nepobitna činjenica da je ova vrsta upoznavanja romantičnih odnosa preko društvenih mreža ipak dovela u pitanje jedan stvarni život, je li razorila stvarno obitelj?

- To je relativno pitanje ili zaključak iz kojeg možemo iz toga izvući. Puno prekrasnih veze započinje tako da se ljudi upoznaju preko društvenih mreža, ali one jesu osmišljene tako da bi nas uvukle što više u korištenje tih istih mreža stoga može uzeti kvalitetno vrijeme od obitelji ako ne možemo kontrolirati svoje vrijeme boravka na Internetu ili na društvenim mrežama. Oni imaju svoje pozitivne i negativne strane i na pojedincu je na koji način će to iskoristiti za neke ljude možemo pretpostaviti da će imati puno više pozitivnih posljedica, a za neke ljude koji nisu u stanju dobro regulirati svoje vrijeme ili primjerice naprave nekakve pogreške u komunikaciji ili ih neko iskoristi na neki način prilikom online komunikacije to se može odraziti dugoročno na kvalitetu njihovog života.

- To je jedno tržište na kojem se nadmeću ideje, ljudi se predstavljaju, svako se trudi ovdje dobiti nekakvu prednost. Ono što bi nekakav zaključak ovoga svega bio da je ovo jedan period kada ponovo na jedan drugi način procjenjujemo rizike ali i nagrade za počinjenja novih odnosa, iskoristimo tu priliku da malo usporimo i da bolje upoznajemo osobe s kojima se želimo povezati.

Naravno to je potreba za bliskošću to je jedna od temeljnih ljudskih potreba i upravo ako ćemo se ponašati po ovome principima na dobrom smo putu.