Proizvodnja voća i povrća: kamo s folijom i plastikom?

Emisija Plodovi zemlje upozorila je na jedan ekološki problem koji imaju svi koji se bave intenzivnom proizvodnjom voća i povrća. Pitanje je kako poljoprivrednici zbrinjavaju folije i plastični otpad nakon uporabe? Spaljivanje je zbog propisa Europske unije zabranjeno, a reciklažna dvorišta mnogima su daleko pa otpad nerijetko završava ondje gdje ne bi trebao - u prirodi.

Samo voda i trava mogu  biti u odvodnom kanalu, sve ostalo trebalo se odložiti na nekom drugom, za to predviđenom mjestu. Za odlaganje takvog otpada  na području neretvanske doline postoje mjesta na koja su ga dužni odlagati svi koji se bave poljoprivredom.

- To je definirano zakonom o gospodarenju otpadom i postoji nekoliko mogućnosti. Praznu ambalažu mogu odvesti u reciklažna dvorišta ili je predati ovlaštenoj tvrtki za zbrinjavanje ambalažnog otpada, sredstava za zaštitu bilja, koja će je predati na daljnje postupanje, objašnjava Ivana Talajić  iz Ministarstva poljoprivrede.

- Otpad donose prvenstveno fizičke osobe koje imaju poljoprivrednu proizvodnju za vlastite potrebe i zato smo napravili ograničenje da mogu do 20 kilograma donijeti godišnje, mogu donijeti najlona, folija ili opasne ambalaže kojoj je istekao rok, nekomu insekticidu ili nekome otrovu, i njega mogu zbrinuti ovdje bez naknade, kaže Goran Štrbić, direktor Komunalnog održavanja Ploče.

Uprava za stručnu podršku Ministarstva poljoprivrede već nekoliko godina provodi edukaciju neretvanskih poljoprivrednika o načinima i mjestima odlaganja otpada.

- Možemo reći da veliki dio poljoprivrednih proizvođača postupa savjesno i prema propisima zbrinjava tu ambalažu, međutim uvijek ima nekih neodgovornih pojedinaca koji bacaju to po kanalima i voćnjacima - ali sve u svemu situacija je puno bolja nego što je bila prije 10 godina, kaže Talajić.

Ipak, na nekoliko mjesta između poljoprivrednih površina niknula su divlja odlagališta. Najveće je ono na području Komina. Na njemu nema čega nema -od dječjih igrica, pokućstva do plastičnih folija i cijevi za natapanje.

- Postoji, ja mislim u Pločama, da se to negdje može spremiti, sanirati, a ne ovdje baciti kao da nije ničija briga! Onda to zapale pa dolaze vatrogasci, dolazi policija. Nije dobro, činimo sebi štetu, ipak mi smo ovdje poljoprivrednici i mislim da je ovo štetno, komentira Stanko Vuković iz Komina.

- Volio bih da se ovaj narod konačno osvijesti. Mi u Neretvi smo zaslužili da živimo normalan život. Mogu čak reći da za 20-tak ljudi znamo da konstantno bacaju otpad, ističe Jure Kraljević, glavar Komina.

Neshvatljivo, jer svi koji žive na području grada Ploča mogu svake godine besplatno odložiti veću količinu otpada.

- Svi uredni platiše, građani grada Ploča, imaju mogućnost jedanput godišnje zatražiti besplatan odvoz kontejnera od pet metara kubnih. Znači alternativa postoji, a ilegalna odlagališta nisu izuzetak na području grada Ploča, kaže Ivan Marević, zamjenik gradonačelnika Ploča.

No, nije baš jednostavno odvesti otpad do reciklažnog dvorišta jer postoje pravila. Stoga se oni pravi, odgovorni poljoprivrednici, snalaze kako znaju i umiju.

- Odlažem ga trenutačno na svoju zemlju i kad skupim dovoljnu količinu pozovem ljude i platim odvoz. Jedino tako možemo, ne možemo bacati na divlje sve. U reciklažna dvorišta ne vozim zato što ondje treba biti opran najlon tj. plastika i to je jednostavno nemoguće. Tko to može sve oprati? To su velike količine, komentira Nikola Bartulović iz Blace.

Međutim, nisu svi tako odgovorni kao Nikola, što pokazuju i gomile raznovrsnog otpada pokraj odvodnih kanala.

- Teško je utvrditi tko je taj otpad ostavio, mi imamo na terenu stalne vodočuvare i vodopravna inspekcija radi svoj posao, međutim u ovim slučajevima koje ste maloprije spomenuli na području KO Komin, tu se radi o velikim nelegalnim deponijama. Evo, uz dogovor s gradom Pločama imamo akciju kojom ćemo ukloniti taj otpad u sljedećih mjesec dana do dva najdalje, poručio je Joško Erceg, voditelj ispostave Hrvatskih voda u Opuzenu.

- Isto tako Grad će nažalost morati ići u smjeru postavljanja kamera, s obzirom na to da je ovo ilegalno odlagalište produkt isključivo neodgovornih pojedinaca koji svoj otpad i poljoprivredne ostatke odlažu ilegalno u prirodu, najavio je Marević.

Prilog o poljoprivrednom otpadu snimljen je prije epidemije koronavirusa, a gomila otpada još je na istom mjestu. Jedina razlika koja se vidi - netko je otpad u međuvremenu zapalio. Iz Hrvatskih voda rekli su nam da će gomilu sigurno ukloniti kad prođe kriza izazvana koronavirusom jer trenutačno obavljaju smo tekuće poslove, javlja naš reporter iz doline Neretve Pero Štrbe.