Investiranjem i ulaganjem u znanost do boljeg razumijevanja virusa

Sada kada je epidemiološka situacija relativno dobra, plaši nas najava drugog jesenskog vala epidemije. Hoće li virus ojačati ili ipak oslabjeti, što su pokazala iskustva s drugim virusima u Studiju 4 razjasnio je stručnjak koji dobro poznaje ove organizme dr. sc Vjekoslav Tomaić, znanstvenik s instituta Ruđer Bošković koji radi u laboratoriju za molekularnu bakteriologiju.

- O vjerojatnosti da se SARS Covid 2 proširi na jesen trenutno je teško govoriti jer se o njemu još uvijek ne zna puno. S obzirom na njegovu veliku infektivnost i rasprostranjenost, prisutan je u gotovo svim dijelovima svijeta. Koronavirus se ne smije zanemariti i postoje šanse da se vrati krajem ljeta, jesen ili početkom zime. 

- S obzirom na to da još uvijek ne postoji konkretno cjepivo niti učinkovita terapija u suzbijanju koronavirusa, stroge mjere karantene su dovele do suzbijanja virusa i smanjenja broja zaraženih kao i manje smrtnosti. U Europi toplije vrijeme utječe na slabljenje virusa, dok u Južnoj Americi gdje započinje jesen i hladnije vrijeme stvara se veliko žarište.

Je li Južna Amerika u velikoj neprilici jer dolazi zima?

- Da, ima više faktora koji utječu. To su velike države, imaju koncentracije stanovništva u velikim gradovima, dosta ljudi putuju, velike su migracije stanovništva. U takvom okruženju nije lako sprovesti stroge mjere karantene i s obzirom na to da dolazi virus postoje potencijalni problemi.

- Covid 19 sam po sebi ima mogućnost bolje infekcije ljudi i to je doprinijelo njegovom većim širenju epidemije u odnosu na prvi Sárs. Postoje indikacije da virus ovisi o genetskoj podlozi, drugačije inficira određene osobe.

Odnosi li se to i na dob ljudi?

- Konkretno na dobar genetski materijal ljudi jer što je osoba mlađa ona ima jači imunološki sustav koji stvara prepreke virusnim infekcijama, ali isto tako postoje u svakom od nas određeni receptori kojim se virus veže za stanice da bi uopće mogao ući u organizam. I receptori mogu varirati ovisno govorimo li o slavenskoj ili germanskoj kulturi. Jednostavno mogu postojati genetičke razlike koje mogu uvjetovati da se virus bolje ili lošije veže za te receptore, odnosno da mu se omogući ulazak u stanicu.

- Činjenica da je u nekim zemljama veća smrtnost, infekcija i rasprostranjenost virusa rezultira potrebom za dodatnim znanstvenim istraživanjima. Tu bi se vidjelo postoji li genetska osnova koja ima utjecaja na viruse.

Što su znanstvenici do sada doznali o virusima?

- Virusi su kao bilo koji drugi organizam, dio su ovog planeta i jednostavno teže tome da se razmnožavaju. Virusi su jedinstveni, njima je potreban drugi domaćin, druga stanica kako bi se replicirali. Nemaju mogućnost samorazmnožavanja, puno se već zna o različitim tipovima virusa, ali svakodnevno se radi na identifikaciji virusa i dobijemo nova saznanja.

- Kod nekih infekcija virusi djeluju kao paraziti, koriste taj organizam da bi sebe replicirali, ne žele ubiti organizam, ali vrlo često uzrokuju bolesti.

Kako dolazi do mutacije virusa i koliko on može ojačati ili oslabiti te što se češće dogodi?

- Što je organizam sposobniji za preživljavanje to su manje šanse za mutaciju, što je organizam kompleksniji to su manje potrebe za mutacije virusa. Oni su vrlo mali organizmi koji su stalno u borbi s imunološkim sustavom čovjeka kojeg napadaju.

- Kada virus bude prepoznat, domaćin ga uništi, a da bi on i dalje bio u mogućnosti replicirati se dolazi do mutacije koja omogućava virusu da nastavi s tim procesom. Hoće li mutacija ojačati ili oslabiti ovog trenutka ne može se reći, ali činjenica je da su mutacije tu i da se virus dalje može replicirati u stanici domaćina. Neke od mutacija mogu biti loše za domaćina. Proces mutacije relativno brzo se događa u usporedbi s nekim drugim organizmima.

Možemo li dobrim imunitetom utjecati na to kako ćemo virus podnijeti?

- Jedna od glavnih stvari je naš imunološki sustav koji određuje hoćemo li  dobiti neku bolest. Tu možemo govoriti i o drugim bolestima kao što je karcinom. Što je čovjekov imunološki sustav bolji, što bolje funkcionira, to bolje eliminira sve probleme koji su nastali. Imunološki sustav prepozna potencijalne mutacije u stanicama i eliminira virusne infekcije. Što je osoba zdravija, što ima bolji imunološki sustav to su veće šanse, čak i ako dođe do virusne infekcije, da će naš imunološki sustav razviti obrambene mehanizme i da će eliminirati virus. Postoje neke druge kronične bolesti koje direktno ili indirektno oslabljuju naš imunološki sustav, takve osobe su više podložne virusnim infekcijama. Kod ovog virusa smo vidjeli da najveći problemi dolazi kod osoba starije populacije koji imaju neke druge kronične bolesti i loš imunološki sustav.

- Iz dosadašnjih istraživanja vidjelo se da su se kod osobe koje su preboljele bolest Covid 19 stvorila protutijela, a ako bi bila prisutna i naredne dvije do tri godine, takve osobe bi bile zaštićene od ponovne zaraze. Moguće je i da virus mutira pa da se ponovo zaraze, kao što je slučaj s gripom. Ovaj virus može mutirati i kao takvog organizam ga ne prepozna i vrati se kao novi virus.

- Recimo da cjepivo nije jedina nada, ali je po meni najefikasnije. Postoje metode karantene, izolacije koje su nužne, ali cjepivo je nešto najsigurnije. Bolje spriječiti nego liječiti. Koliko bi se mogla procijepiti populacija, u velikom broju to bi smanjilo infekciju, zarazu i širenje virusa. Definitivno je sigurniji pristup.