Češnjak u Mošćenici

Već tri godine udruga Brsečki česan trudi se očuvati stare izvorne sorte češnjaka koji raste na uskom području Mošćeničke Drage. Svake ga se godine sadi sve više, kako bi se potaknula poljoprivreda, ali i oživio kraj kojem prijeti depopulacija.

Sitan, ali dinamitan. Tako u šali poznavatelji opisuju brsečki česan, izvornu sortu češnjaka koju želi očuvati petnaestak entuzijasta okupljenih u udruzi.

- Pikantan, jako pikantan, jedno zrno njega bi mijenjalo neku drugu cijelu i govore da je jako zdrav, rekao je Franjo Tominić iz Udruga Brsečki česan.

Sadnja je počela prije tri godine, s nekoliko kilograma sjemena koje su sakupili po kućama. Danas je češnjak posađen na četiri tisuće kvadrata i ovo je prva godina u kojoj će dio i prodati. S vremenom, zaradu planiraju ulagati u razvoj drugih poljoprivrednih kultura.

- Kao plominka, maslina plominka iz Brseča i broskva, neka vrsta raštike.
U rukama su mi baci. Neki ih zovu pilki, kački, muda čak, pashi, to je cvijet češnjaka. Može se pripremat za salatu, za umake, u paštu, u fritaji, kazao je Mario Zaccaria iz Udruge Brsečki česan.

Baci se sakupljaju paralelno s okopavanjem češnjaka. On će se vaditi u srpnju.

- On je specifičan samo za ovo područje, za Brseč. To oduvijek carevi, kraljevi su ga nosili u Italiju, Njemačku. A isto tako sam čul da ima i za potenciju da je jako dobar, sad neznam jel to istina jer ni baš djece u Brseču, dodao je Franjo.

Mjestašce je to koje se suočava s depopulacijom.

- Mislimo samo uključit što više ljudi u to, da se mladi pokušaju vratit na svoju zemlju koju su zapustili. Da se vrate na to, da vide da ima potencijala u svemu tome, naglasio je predsjednik Udruge Brsečki česan Florian Franković.

I da se od ove prekrasne prirode može i živjeti, ne samo od turizma već i poljoprivrede.