100 godina hrvatske Baranje

Od mladosti i starosti naša priča iz Baranje vodi nas do povijesti koju su stvarale neke prošle generacije. Zapravo, možda još živi koji stogodišnjak za kojeg bismo mogli reći da je doživio godinu u kojoj je Baranja postala hrvatska.

Točan datum obljetnice je sutra, 4. lipnja, 100 godina je, naime, prošlo od Trianonskog ugovora kojim je, u sklopu utvrđivanja granica samostalne Kraljevine Mađarske, povijesna regija i dotadašnja županija Baranja podijeljena na veći sjeverni i manji južni (jugoistočni) dio.

Južni dio smješten u kutu koji tvori sutok Drave s Dunavom, s glavnim središtima u Dardi i Pélmonostoru ili Monoštoru (od 1922. Beli Manastir), pripao je tada Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnijoj Jugoslaviji.

U obnovljenom političkom okviru Jugoslavije nakon Drugoga svjetskog rata, jugoistočna Baranja postala je sastavnim dijelom Hrvatske kao jugoslavenske federalne jedinice te od tada zajedno sa Slavonijom tvori cjelinu slavonsko-baranjske makroregije na istoku Hrvatske.

U sklopu obilježavanja te okrugle godišnjice bit će predstavljena i knjiga 'Baranja - život na rubu' Luke Jakopčića, a jednu od tradicija Baranje u emisiji Dobro jutro Hrvatska predstavio je Filip Golubov koji je odsvirao na gajdama jednu izvornu baranjsku pjesmu, a Valentina Matijević je pokazala svu raskoš baranjske narodne nošnje.

O 100 godina hrvatske Baranje u emisiji Dobro jutro, Hrvatska razgovarali smo s Lukom Jakopčićem, autorom knjige 'Baranja - život na rubu' i Stipanom Šašlinom, načelnikom općine Draž, a gosti su nam bili i baranjski gajdaš Filip Golubov i Valentina Matijević iz TZ općine Draž: