Kako povećati urod kukuruza i proizvesti energiju?

Znanstvenici osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti godinama provode zanimljiv projekt povećanja uroda po hektaru. Pokus rade s kukuruzom, i to sjetvom u udvojene redove.

Istraživanja su pokazala da tako posijan kukuruz - naročito u klimatski lošijim godinama - rađa i dvije tone više po hektaru. Dobro je da će već iduće godine na fakultetu raditi pokuse i s drugim kulturama - suncokretom, sojom i uljanom repicom.

- Ovdje je konkretno riječ o uzgoju različitih hibrida kukuruza kako bi se ustanovilo koji je od tih hibrida najpogodniji za proizvodnju bioetanola, a također ono što nas zanima poslije proizvodnje bioetanola je onaj tzv. fermentirani ostatak koji je pogodan i za ishranu domaćih životinja ta za proizvodnju bioplina. Tako da bi to bilo višestruko iskorištavanje kukuruza značilo i za proizvodnju hrane i za proizvodnju energije, naglasio je prof. dr. sc. Davor Kralik, direktor sveučilišnog trgovačkog društva Obnovljivi izvori energije d.o.o.

Sijao se ovog proljeća kukuruz u dvostruke redove na 300 hektara u Hrvatskoj. U vrijeme pandemije i suše. S posebnom sijačicom po hektaru i do 100 tisuća biljaka. Pa se i očekuje veći prinos. Jer u uobičajenoj se sjetvi sije njih 75 tisuća.

- To je sjetva u dva, uska redića na razmaku od 20 do 22 ili 25 centimetara ovisno o tehnologiji sijačice, a središnji dio između dva susjedna uska redića je opet 70 centimetara, tako da je neovisno možemo brati sa standardnim hederima, standardnim kombajnima u vrijeme berbe, rekao je prof. dr. sc. Đuro Banaj s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka

- Dakle, sjetveni redovi blizanci gdje se postiže da se osigura veći broj biljaka na istoj površini, ali s njihovim boljim rasporedom, da ima svaka biljka ponaosob i svjetla i vode i resursa iz samog tla, dakle hraniva, govori prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka.

Cilj je sijati hibride koji ostvaruju veći urod jer se tako dobiva i više energije po hektaru.

- Ako je 75 tisuća biljaka dovoljno da nahrani xy ljudi, ovaj ostatak do 90 tisuća biljaka tih 15% prinosa više možemo upotrijebiti za proizvodnju biogoriva, bioetanola i bioplina, bez da utječemo na glad u svijetu, jer smo proizveli dovoljno i za hranu, ali i za izvor biogoriva, istaknuo je profesor Stipešević.

Za nas možda tehnologija budućnosti, za razvijenije zemlje poput SAD-a tehnologija sadašnjosti. Ondje se tako već sije na 10%, za 15-ak godina planiraju na čak polovini cjelokupnih površina.

- Mi moramo pratiti svjetska kretanja i kretanja Europske unije, direktive i obveze, tako da ne zaostajemo za njima. Nažalost, bioetanol na ovim prostorima je jako zanemaren i zapostavljen, tako da tvornice bioetanola koje su postojale pa čak i tvornice biodizela jednostavno ne funkcioniraju, a to je budućnost, naglasio je Kralik.

Povećanje uroda dobro bi došlo posebno u sušnim godinama. Kakve su sve češće. Iako je posljednjih nekoliko bilo povoljno za uzgoj kukuruza. Što nije čest slučaj. Pa naši ratari sa zanimanjem prate rezultate istraživanja sjetve u udvojene redove.

- Još ukupna tehnologija nije riješena jer nismo riješili međurednu kultivaciju, prihranu mineralnog gnojiva, a rješenjem ta dva problema smatramo da će povećanje ići i do 25% uz isti standard, rekao je Banaj.

Od sjetve u gotovo suhu zemlju do danas kukuruz je, nasreću, dobio prijeko potrebnu kišu. I dobro niknuo. Vrijeme mu barem za sada pogoduje. Ipak, strahuje se od sušnog ljeta, kakvo se najavljuje. Bit će to onda još jedna prilika da se vidi uspješnost ovakve sjetve. Dosad se sijalo na 20 lokacija u Hrvatskoj.

- Od Čakovca do istočnog dijela Nijemaca pokazuje prinose ovisno naravno o strukturi tla, o ishranjenosti tla negdje od 15, 18 pa čak u nekim mjestima i 20% veći prinos od istoga sklopa u odnosu na standardnu sjetvu na 70 cm, govori Banaj.

Upravo se u godinama s nedostatkom oborina vidi učinak ove tehnologije, tvrde stručnjaci. Jedino je nužno ulaganje u nove strojeve. Koje bi se, ističu, trebalo isplatiti.

- Cilj ovog istraživanja je da se pokaže kako ovaj način sjetve u udvojene redove pokriva bolje prostor i tako bolje presreće svu oborinu koju nebo da. Isto tako, bolje pokriva tlo od isparavanja, naglašava Stipešević.

- Tako se mogu sijati i druge poljoprivredne kulture kao što je soja, uljana repica, suncokret. Prema tome, započeli smo i krećemo s razvojem da povećamo sklop te da vidimo do koje granice možemo ići, a da ne dođe do pada prinosa, govori Banaj.

Unatoč prednostima ovakve proizvodnje, proces usporava mehanizacija, koju tek treba razviti. Proizvođači sjemena već prate proces i stvaraju hibride pogodne za takve redove.