Velika ljubav Viljema i Belone

Nije bez razloga nastala ona poznata da su 'brodovi kao i ljudi'. Povežeš se s njim, baš kao s čovjekom. Baš kao Viljem Glavan s Belonom.

- Ovaj brod...kad sam ja bio mali on je bio star...uvijek sam želio i maštao o tome da je moj, govori Viljem Glavan.

Želja mu se ostvarila. Čim se iskrcao, ovaj kapetan duge plovidbe, ponovno je na brodu.

- Ovo je nešto drugo. Ovo je hobi, ljubav, ističe Viljem.

Ljubav je ono što pruža i svojoj Beloni. Prije četiri godine kada je stigla u njegovu obitelj bila je na izmaku snaga. Trebalo je prikupiti opsežnu dokumentaciju kako bi ovaj tradicijski guc ponovno zasjao u najboljem svjetlu. U tome su mu pomogli stručnjaci instituta za pomorsku baštinu Ars Nautica. Belonu je predao, kaže, u najbolje i najstručnije ruke - u škver Ćiro u Betini.

- Bila je kompletno raspadnuta. Nije ju uopće bilo moguće nju, nego se trebalo raditi dio po dio i onda sve ispočetka. Dupli posao nego kad se radi novi brod, govori Nikola Pepeša Mačak iz Škvera Ćiro.

Obnova je trajala osam mjeseci. Zamijenjeni su svi dijelovi osim dva izvorna rebra. Njih su ostavili da Beloni sačuvaju dušu.

- Po priči, brod je najmanje 150-160 godina star, međutim to ne možemo potkrijepiti dokumentacijom. Dostupna dokumentacija datira iz 1928., govori Viljem.

Tada je Belona registrirana. Izgradio ju je u Kalima Božo Končurat, majstor koji je zanat izučio u Betini. Priče o drvenome gucu prenosile su se naraštajima vlasnika. Najdulje - punih 60 godina zadržala se u Privlaci.

- Cijeli život, svoj radi vijek, u toj obitelji je služio ribarenju, samo ribarenju. Ovaj mali brod koliko je u svom radnom vijeku ulovio ribe, to je nevjerojatno, naglašava Viljem.

Kockice Belonina života i radnoga vijeka složili su Katarina Batur i Luciano Keber. Pomogao je i Muzeja drvene brodogradnje u Betini. Belona je nedavno dobila preventivnu - četverogodišnju zaštitu Ministarstva kulture. Želja je Viljema Glavana osigurati joj trajnu zaštitu.

- Ono što mi nastojimo u cijeloj priči je dokumentirati izvorne brodske linije i one su jedinstvene oznake tog brodograditelja. Svi smo svjedoci propadanja drvenih tradicijskih brodova i ovim činom nastojimo dokumentirati brodske linije koje su izvorne, rekla je Katarina Batur iz  instituta Ars Nautica.

- To je spašavanje tradicije, spašavanje naše povijesti, naglašava Pepeša.

Trajnim upisom u registar pokretne kulturne baštine Belona će odati počast hrvatskoj pomorskoj tradiciji i reći hvala za trud svim privlačkim ribarima.