Kada dijete treba logopedu?

Logopedija se bavi prevencijom, dijagnostikom i tretmanom poremećaja govora, glasa, jezika, gutanja, slušanja, čitanja, pisanja i svih oblika komunikacije.

U rubrici „Roditeljski kutak“ Dobro jutro, Hrvatska o logopediji su govorile stručnjakinje mag. logopedije Darija Hercigonja Salamoni, voditeljica i mag. logopedije Ivana Zubak, terapeutkinja iz Centra za ranu rehabilitaciju i podršku u zajednici Poliklinike Suvag u kojem rade s djecom do šeste godine.

Kada dijete treba logopeda? 

Darija Hercigonja Salamoni preporučje da pomoć  logopeda treba potražiti ukoliko dijete od godinu dana ne počne govoriti i nema potrebe za komunikacijom pokazivanjem. Ako dijete s 18 mjeseci ne razumije jednostavni nalog „daj, dođi, pokaži“ isto tako je potrebna pomoći logopeda, dodaje. Ako kod djeteta s 2 godine ne postoje dvostruki ili trostruki nalazi, razumijevanje pojmova, začeci simbolički igre – i to su pokazatelji da postoje problemi u komunikaciji, jeziku, govoru. Mucanje se može razviti između 2. i 3. godine života djeteta, a tu su još i izostajanje glasa, zamjena glasa, iskrivljavanje izgovora. Iznad 5. godine djetetovog života u artikulacijskom smislu bi sve trebalo biti pravilno, kaže Hercigonja Salamoni.

Je li plač vrsta komunikacije?

Valja razlikovati jezik i govor, istaknula je Ivana Zubak te pojasnila da dijete po rođenju već može komunicirati, ima prvu interakciju s majkom. S vremenom dijete shvaća da svojim ponašanjem može utjecati na okolinu. Na početku plačem izražava nelagodu, šalje poruku majici, vremenom ulazi u namjeru i na kraju plač poprima komunikacijsku svrhu. To su intervencijske komunikacije odnosno komunikacije s namjerom.

- Taj rani period razvojno je iznimno važan, stoga je potrebno promatrati dijete što ranije jer iz te komunikacije ranih interakcija gdje se šalje poruka - razvija se jezik i govor.

Prva riječ, prva rečenica

Na pitanje kada bi dijete trebalo izgovoriti prvu riječ Darija Hercigonja Salamoni rekla je da dijete do prve godine treba izgovoriti prve riječi jer u dobi od 6 do 12 mjeseci djeca počinju sakupljati sve govore materinskog jezika i rade određene usporedbe. U tom periodu stvara cijelu bazu glasova potrebnih za opstanak riječi.

A prve reče nice djeca izgovaraju između 18. i 24. Naglasila je Ivana Zubak te dodala:

- Djeca rano razumiju kako mogu slati poruke. Dobar primjer je takozvana holofraza - faza kada dijete jednom riječju izražava značenje cijele rečenice, primjerice "papati", "spavati" i timne poručuje "želim jesti", "želim spavati".

Zašto djeci u trećoj godini jača govorni angažman?

U tom periodu taj razvoj je maksimalan i to je period kada se roditelji i odgajatelji maksimalno angažiraju oko djece, istaknula je Darija Hercigonja Salamoni te pojasnila:

- U periodu između 2. i 3. godine mozak se razvije na drugačiji način. Naš mozak zauzima 2% ukupne mase, a energije troši 20%. U jednom periodu između 2. i 3. godine potrošnja glukoze najveća je u našem životu. Nema zahtjevnijeg perioda od onog perioda "Zašto?", "Kako?" i "Zbog čega?“. Tad se osvještava socijalno distanciranje. Dijete se odvaja iz simbiotskog odnosa s majkom, a osim toga strahovito osvještava neverbalnom komunikacijom. U tom periodu jezik i govor strahovito se razvijaju, a i djetetova spoznaja. Odstupanja u toj dobi, ako dođe do njih - itekako su vidljiva. Neka i ranije.

Kako roditelji mogu stimulirati razvoj djetetova govora? 

Roditelji bi mogli napraviti puno više nego što misle, najviše prilikom svakodnevnih rutina poput kupanja djeteta, doručka, odlazaka u park i dućan. Kroz sve te situacije mogu voditi svoje dijete i utjecati na njihov govorni razvoj, naglasila je Ivana Zubak te istaknula:

- Roditelji bi trebali puno komentirati što dijete radi, postavljati jednostavna pitanja, npr. ako su došli u dućan – "Tko će kupiti, ja ili ti?“ (uz sve osobne zamjenice), "Koliko smo toga kupili? Dvije kruške i jabuke.", "Čije je to? Moje ili tvoje?“, i slično. Puno toga se može dobiti iz svakodnevnih rutina uz vježbu prijedloga te razumijevanja poput pitanja "Gdje?", "Čim“ i slično.

- Djecu treba povezivati s vlastitim iskustvom. Dijete prvo treba spoznati gramatiku prostora da bi spoznalo gramatiku i u jeziku. Primjeri za to su prijedlozi - vježbanje postavljanja različitih predmeta u međusobni odnos u igri da bi dijete razumjelo prijedloge "u", "na", "ispod“.

Darija Hercigonja Salamoni dodala je:

- Imamo posebne verbotonalne postupke u kojima radimo ritmičke simulacije i glazbene stimulacije. To je taj kontekst - tijelo uronjeno u prostor. Mi onog trena kad se oslonimo na noge počinjemo promatrati prostor, dobivamo udaljenost, dobivamo drugačije akustičke odgovore. Okrećemo se lijevo, desno i reagiramo na zvukove koji su oko nas. Onog trenutka kad uđemo u prostor mi smo ušli u aktivnost koja pobuđuje govor. I ta aktivnost se stimulira cijelo vrijeme. Mi i u terapijskim djelovanjima pobuđujemo te stvari. 
 
Cijeli razgovor pogledajte u videu.