Kada doista možete reći da ste aktivno vježbali

Pretpostavlja se da 10 posto Hrvata vježba aktivno. Čudite se? Čini vam se da vježba mnogo više ljudi. Na žalost niste u pravu. Slike iz fitnes centara samo pokazuju stanje u većim gradovima dok opće stanje u Hrvatskoj zapravo ne znamo.

Doktorica znanosti i redovita profesorica ritmičke gimnastike i grupnih fitness programa na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu Gordana Furjan Mandić smatra da svi koji su u fitnessu i fitness industriji - samo misle da mnogo ljudi vježba.

Rekreacija je spontana potreba čovjeka i želja za rekreiranjem postoji od kada postoji čovjek. Riječ je o poštovanju  biološkog sata, potrebi za radom, umorom i odmorom, a rekreacija je potreba čovjeka da se kvalitetno odmori. Samo pasivno odmaranje nije dovoljno i čovjek mu želi dati sadržaj.

Naša druga sugovornica, redovita profesorica na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu  i doktorica znanosti, čiji jedan od predmeta je i rekreacija, Mirna Andrijašević kaže  da ovaj fakultet 61 godinu proučava tjelesnu aktivnost čovjeka.
Ljudi spontano osjećaju potrebu za rekreacijom. Nedavno vrijeme izolacije naučilo nas je potpuno drukčijem promišljanju rekreacije.

Izlazak uza sve mjere zaštite koje su ljudi poštovali, bio je dobar za njihovo zdravlje. Naime čovjek je stvoren za kretanje i ako tog poticaja nema tijelo propada. Stradaju srce i pluća, vitalni organi koji dovode kisik u tijelo te polako dolazi do smanjene pokretljivosti udova i slabljenja mišića. Srećom, neke je stvari moguće popraviti.

Pojam rekreacije često se miješa sa svakodnevnim radom u kući ili vrtu, pa često čujete da se netko dovoljno rekreirao pospremajući stan. Iako je svaka aktivnost poželjna rekreirat će nas samo ona koju osjećamo kao ugodnu i nakon koje se osjećamo zadovoljno umornima.

Postoje naravno i oni koji ne vježbaju, ne osjećaju potrebu za popularnim vrstama rekreacije ili su jednostavno lijeni.

Naše  se sugovornice slažu da je riječ o osobnoj odgovornosti prema zdravom načinu života, ali istodobno je to važno političko i ekonomsko pitanje. Riječ je, naime o slobodnom vremenu ljudi koje se može iskoristiti na mnogo načina.

Barem 60 minuta fizičke aktivnosti na dan ljudi moraju izabrati, pored mnogih drugih manje aktivnih ili jeftinijih  načina provođenja slobodnog vremena.
U vrijeme izolacije, kada su fitnes centri i dvorane bili zatvoreni, pojavila su se i mišljenja da će dva mjeseca neaktivnosti  rezultirati nepremostivim posljedicama za zdravlje ljudi.

No to nije posve točno, slažu se profesorice Andrijašević i Furjan Mandić.

Oni koji su vježbali našli su načina da vježbaju i dalje, a oni koji su se odlučili na izlazak i šetnje nasipima i parkovima, mogli su uživati u prirodi i osjetiti blagotvorne učinke te vrste rekreacije.

Mnogi virtualni tečajevi  privukli su čak i više vježbača nego inače, a sportaši, treneri, plesni pedagozi i instruktori davali su mnogo zanimljivih savjeta.

Svi se slažu da je tjelesna aktivnost veoma važna za fizičko i psihičko zdravlje pojedinca ali i grupe. Ta sinergija donosi osjećaj dobrog raspoloženja i zadovoljstva.

U nadi da će nakon otvaranja svih centara, za vježbanje biti zainteresirano više od 10% ukupne populacije u Hrvatskoj, te da šetnje neće biti zaboravljene,  podsjećamo da će vaše srce biti zadovoljnije i zaljubljenije ako je zdravo!