Povijest zagrebačkih trgova, parkova i ulica

Nova knjiga naše ugledne povjesničarke umjetnosti Snješke Knežević govori o javnim zagrebačkim prostorima - njegovim ulicama, trgovima i parkovima, te načinu na koji su nastajali.

Nakon ‘Zagreba u škarama’, knjige kritika, polemika i komentara o devastaciji i zloupotrebi arhitektonske i kulturne baštine glavnoga grada, nova knjiga naše povjesničarke umjetnosti Snješke Knežević 'Zagrebački povijesni trgovi, parkovi i neke ulice' govori o javnim zagrebačkim prostorima - njegovim ulicama, trgovima i parkovima, te načinu na koji su nastajali.

Može li bolja i vruća tema u vrijeme kada se suočavamo s posljedicama potresa, a glas struke teško dopire do zakona o obnovi.

Višestoljetnu živu igru zagrebačkih trgova, parkova i ulica, koji čine šarm grada, ali su i bit njegova arhitektonskog i kulturnog razvoja, Snješka Knežević znalački je prikazala putem 35 javnih prostora.

Podijelila ih je u tri tematske cjeline prema povijesnim gradskim jezgrama - Gradec, Kaptol i Donji grad. Naglasak je na javnim prostorima koji su se formirali u 19. stoljeću, no prikaz se nužno proteže do današnjih dana, prateći njihovu preobrazbu.

- Zagreb je mala metropola na rubu Europe. Nismo mnogo pogriješili, grad Zagreb razvija se planski, ovi trgovi, javne površine, sve je dio njegovog središta koje je nastalo na temelju dvije regulative iz 1886. i 1887. godine. Nakon potresa 1880. kada počinje velika izgradnjam mi smo imali perfektne planove za razliku od današnjeg vremena jer mi danas ne trebamo urbanističke planove, mi trebamo planove rehabilitacije i zaštite, komentira Knežević.

Predstavljač knjige dr.sc. Joško Belamarić ističe da je knjiga veličanstvena: Nabijena je faktografijom, ali isto tako i emocijama. Kao čovjek koji je studirao u Zagrebu i kojemu sve te teme izgledaju kao samorazumljive odjedanput su se otvorile oči, zaključuje Belamarić.

Prema mišljenju predstavljača knjige dr.sc. Zvonka Makovića ta se dragocjena knjiga pojavila u pravo vrijeme: Ta knjiga problematizira Zagreb prošlosti i današnjice. Od 22.ožujka ove godine to više nije onaj Zagreb iz vremena kada je knjiga pisana, a neke su fotografije snimane u zadnji čas tako da ona ima i dokumentarnu vrijednost, kaže Maković.

Osim što ispunjava praznine u segmentima suvremene povijesti umjetnosti i arhitekture grada Zagreba, ova je knjiga upravo nakon potresa i više nego dobrodošao podsjetnik na ono što treba pamtiti i očuvati.