Izopćen i prekasno rehabilitiran otac računarstva

 Znate li priču o heroju 2. svjetskog rata i začetnik računalne znanosti Alanu Turingu, kojeg je unatoč probijanju Hitlerove Enigme Velika Britanija osudila, kemijski kastrirala, te desetljećima prekasno posthumno rehabilitirala? Izumitelj i inovator, odmalena stvoren za brojeve, svojim radom ne samo skratio trajanje najvećeg rata u povijesti, spasivši nebrojene živote, nego i postavio temelje za računarstvo kakvo danas poznajemo.

Alan Mathison Turing rođen je 23. lipnja 1912. godine. Znanstvenu karijeru počeo je kao matematičar, no početkom 2. svjetskog rata počeo se baviti kriptografijom. Nakon što Britanija 1939. objavi rat Njemačkoj, Turing odlazi u tajnoviti Bletchley Park, pokraj grada Milton Keynesa, gdje su stotine ljudi radile na hvatanju i dešifriranju kriptirane njemačke komunikacije. Pod zapovjedništvom Alastaira Dennistona pristupa kriptografskom timu u kojem su još Hugh Alexander, John Cairncross, Peter Hilton, Keith Furman i Charles Richards.

Timu je cilj dešifrirati Enigmu, stroj kojim se nacisti koriste kako bi slali kodirane poruke. Turing je bio težak suradnik, individualac koji je kolege smatrao manje vrijednima i zato sam radi kako bi stvorio stroj kojim će sam dekodirati Enigmu. Nakon mukotrpnog rada pod mnogim pritiscima, šifra Enigme je probijen, čime je,  vjeruje se, rat skraćen za nekoliko godina, te su sačuvani nebrojeni ljudski životi.

Njegov je stroj preteča modernih računala, a nakon završetka rata Turing je nastavio rad u području računarstva i programiranja. Po njemu je nazvan i Turingov test, koji pokazuje koliko je napredna umjetna inteligencija, o kojoj je Turing među prvima u svijetu pisao u svojim radovima.

1946. godine dobio je najviše Odličje Britanskog Carstva (OBE), no zbog tajnovitosti svojeg rada, ali i činjenice da je bio homoseksualac, za života nije dobio pozornost niti slavu koju je zaslužio. Upravo suprotino - 1952. godine bio je optužen i osuđen zbog svoje, tada u Britaniji ilegalne, seksualne orijentacije, te slijedom toga kemijski je kastriran. Pod pritiskom "terapije", gubitka posla i života na margini, smatra se da je 8. lipnja 1954. izvršio samoubojstvo trovanjem.


Tek u kolovozu 2014. engleska kraljica Elizabeta dodijelila je Turingu posthumno pomilovanje čime je on i formalno rehabilitiran i promaknut u velikana britanske i svjetske povijesti. Danas Turingov spomenik krasi park Sackville u poznatoj "gay" četvrti Manchestera, u blizini tamošnjeg sveučilišta na kojem je veliki računalni stručnjak i inovator radio.

Prošlog je ljeta dobio još jednu veliku počast - njegov lik krasit će novčanicu od 50 funti, koja u tisak ulazi 2021. godine.

- Ovo je samo okus onoga što će doći, i samo sjena onoga što će tek biti, simbolična je Turingova izjava koja će uz njegov  portret, nekoliko formula iz njegovih matematičkih radova, slike dvaju strojeva za dekripciju i potpis stajati na novčanici. Možda i najzanimljiviji detalj je datum Turingova rođenja ispisan binarnim kodom!

Igra oponašanja

Večeras na Prvom u 22:20 pogledajte odličnu povijesnu dramu o ovom geniju, Igra oponašanja (The Imitation Game, 2014.). Film se u glavnim crtama temelji na biografiji Andrewa Hodgesa "Alan Turing: The Enigma", koja je pod naslovom Breaking the Code već adaptirana u kazališnu predstavu i radijsku dramu na BBC-ju. U glavnim su ulogama  Benedict Cumberbatch, Keira Knightley, Matthew Goode, Rory Kinnear, Charles Dance, Mark Strong. Scenarist je Graham Moore, a redatelj Morten Tyldum.

Na 87. dodjeli Oscara film je nominiran u osam kategorija: najbolji film, najbolji redatelj, najbolji glumac (Cumberbatch), najbolja sporedna ženska uloga (Knightley) i najbolji adaptirani scenarij, za što je i nagrađen. Dobio je i pet nominacija na 72. dodjeli Zlatnih globusa, nominiran je i za devet BAFTA-inih nagrada, uključujući nagradu za najbolji film i istaknuti britanski film i dr.