Posvetom preminulom suprugu Gordana Drinković pobijedila na Zagrebačkom salonu

Zagrebački salon, ugledna izložba recentnog stvaralaštva na području vizualnih umjetnosti, dizajna i arhitekture, na svoju je 55. obljetnicu bio posvećen primijenjenim umjetnostima i dizajnu. U Tehničkom muzeju proglašeni su dobitnici nagrada i priznanja.

U čak tri izložbena prostora predstavljeno je 230 djela koja je ocjenjivački sud odabrao među 500 prijavljenih. Ni prva, ali ni druga selekcija, u kojima su se brali najuspješniji, nije bila jednostavna.

Ovogodišnja Velika nagrada pripala je umjetnici Gordani Drinković za ‘Suze okrenute nebu’, nastale nakon smrti supruga. Skulpturu čini od 30 do 65 suza (ovisno o mogućnosti postava) izrađene u ‘Steklarnama Rogaška’ od bezbojnog, crnog i sivog kristalnoga stakla nastalih puštanjem užarenoga stakla koje se u slobodnom padu isteže do granica pucanja ili do trenutka njegove transformacije u kruto stanje.

- Gordana Drinković u potpunosti razumije karakter stakla kao materijala, u radu nastavljajući ne samo tradiciju neke naše lokalne linije obrade umjetničkoga stakla (poput Raula Goldonija), već zahvaća senzibilitet i morfologiju europske 20. stoljetne linije organičke apstrakcije u staklu, od Kolomana Mosera, Josefa Hoffmanna i Wiener Werkstätte pa sve do opusa Oskara Kogoja, istaknula je, među ostalim, autorica koncepcije i kustosica Salona Iva Körbler u obrazloženju nagrade.

Na dodjeli nagrada bila je i ekipa Vijesti iz kulture:



Tri jednakovrijedne nagrade, nagrada za mladog umjetnika...

Tri jednakovrijedne nagrade 55. Zagrebačkoga salona pripale su keramičarki Marini Badurini, Studiju Trumpić/Prenc i dizajnerskom kolektivu Oaza.

Marina Badurina dobila je nagradu za rad ‘Izdržljivost pečene gline’ koji se, kako je istaknuto u obrazloženju, ‘odlikuje iznimno suptilnom koncepcijom zasnovanom na ideji memoriranja posljedica razornih trideset sekundi 22.03.2020.

Tada su u ateljeu njezini keramičarski radovi popadali na pod, objekti od nepečene gline bili su skršeni, a oni od pečene gline su preživjeli, tek uz manja oštećenja.

Autorica je izložila kompoziciju veličine 100 sa 60 centimetara od jedanaest 'preživjelih' lončića cilndričnog blago ukošenog formata, a oštećenja od potresa namjerno nisu restaurirana.

Studiju Tumpić/Prenc nagrada je pripala za dizjan etikele za bocu maslinovog ulja ‘Latini’  istarskog obiteljsko-poljoprivrednoga gospodarstva Stanić iz Savičente. Dizajn je djelo autorskoga trojca - Anselmo Tumpić, Sara Prenc Opačić i Anton Licul Grk iz Rovinja.

- Zeleno-bijeli, pažljivo uštimani karirani uzorak, na međi heraldičkoga i kuhinjskoga, interpretirali su kao etiketu za maslinovo ulje, a kao što su se škotski klanovi nekoć distingvirali pomno osmišljenim križanjima i miješanjima pruga raznih boja, tako se upečatljivom dosjetkom danas ističe i ovo ulje, čiji je začetnik volio nositi jednu običnu kariranu košulju dobivenu davno na dar, navodi se, među ostalim, u obrazloženju nagrade.

Dizajnerskom kolektivu Oaza nagrada je pripala za projekt ‘MADE IN - Crafts and Design Narratives’ koji, istaknuto je, ‘karakterizira izvrsnost u više područja dizajnerske prakse - oblikovanje knjige, odnosno kataloga, dizajn izložbenog postava, dizajn web stranica, odnosno multimedijskog arhiva, a koji i na najbolji način ukazuje na istraživačku i diskurzivnu dimenziju dizajna, koja je uvijek prisutna u najboljim dizajnerskim radovima, ali je rijetko tako eksplicitno vidljiva te rijetko tako integralno prožima svaki njegov aspekt.

Oazi je pripala i nagrada Hrvatske sekcije Međunarodnog udruženja likovnih kritičara (HS AICA) također za europski projekt ‘MADE IN’ Crafts and Design Narratives', izveden u razdoblju od 2018. do 2020.

Posebnu povelja Salona dobio je vodeći svjetski brend ‘Lelo’ u kategoriji luksuznih intimnih proizvoda za seriju uređaja - masažer, vibrator i stimulator.

Propitivanje temeljnih razloga bavljenja umjetnošću

Salon je službeno zatvorila Nevena Tudor Perković, glavna savjetnica ministrice kulture, koja je istaknula da je Salon o temi ‘Puls trenutka ili što vas pokreće’ propitivao temeljene razloge bavljenja umjetnošću ili bilo kojom drugom aktivnošću.

- To je pitanje elementarno, ali koliko je jednostavno za postaviti toliko je, rekla je Tudor Perković, složeno za odgovoriti. Dodala je kako se čini da kultura u vrijeme krize dobiva novu dimenziju - posjeduje krhkost, ali istovremeno i ugrađenu fleksibilnost te žilavu otpornost čitavoga kreativnog sektora.

Jubilarni 55. Zagrebački salon organizirala je Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti (ULUPUH) u suradnji s Tehničkim muzejom ‘Nikola Tesla’ i Muzejom Mimara. Ravnateljica Salona bila je Ivana Bakal.

Zagrebački salon ugledna je nacionalna izložba suvremenoga stvaralaštva na polju vizualnih umjetnosti, dizajna i arhitektur koji je Skupština grada Zagreba utemeljila 1965. godine.

Ovogodišnji je Salon bio zamišljen kao fleksibilan presjek trogodišnjeg stvaralaštva najboljih umjetnika u njihovim sekcijama i prema afinitetima, a s obzirom na okolnosti, način predstavljanja djela na salonu - hoće li to biti virtualno ili uživo - mijenjao se iz dana u dan.